Rusija i Zapad ulaze u novi Hladni rat koji bi mogao dovesti do sve većih konfrontacija u svijetu, piše danas “Daily Telegraph”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin se suprotstavlja američkoj hegemoniji na međunarodnom planu, a Kremlj je, kako navodi londonski dnevnik, već odlučio da prekine diplomatsku komunikaciju sa SAD bar do američkih izbora 8. novembra u nadi da će imati “iskreniji” odnos sa nasljednikom Baraka Obame.
Do toga je došlo nakon što je američki državni sekretar Džon Keri otkazao bilo kakvu koordinaciju u vezi Sirije, rekavši da je Rusija uništila višemjesečne diplomatske napore.
Rusko Ministarstvo odbrane je jučer optužilo Obaminu administraciju da pokušava da “konačno uništi odnose sa Rusijom”, podsjeća Telegraf, a zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Ribjakov izjavio je da bi Moskva mogla da odgovori ukoliko SAD uvede nove sankcije Rusiji zbog bombardovanja sirijskog Alepa.
Zvaničnici u Moskvi tvrde da su Amerikanci ti koji se često nisu držali dogovorenih obaveza.
Vojni i politički esperti u Moskvi upozoravaju da Rusija i Zapad idu ka konfrontaciji koja bi mogla biti opasna koliko i kubanska raketna kriza, navodi londonski dnevnik citirajući mišljenje stručnjaka sa moskovskog instituta PIR.
– Ako govorimo o posljednjem Hladnom ratu, trenutno smo negdje između podizanja Berlinskog zida i kubanske raketne krize. Drugim riječima, na ivici smo rata, ali bez mehanizama da upravljamo konfrontacijom – kaže general Evgenij Bužinski, šef PIR i bivši šef Direkcije za međunarodne sporazume pri ruskom Ministarstvu odbrane.
Putin je, kako se navodi, jasno ukazao na razmjere te konfrontacije prošle sedmice u odgovoru na pitanje ruskog novinara da li su odnosi sa Vašingtonom propali zbog Sirije.
– To nema veze sa Sirijom, već sa pokušajem jedne zemlje da nametne svoje odluke čitavom svijetu – rekao je on.
Putin se najviše približio formalnom proglašenju “Hladnog rata” 3. oktobra kada je suspendovao sporazum o preradi plutonijuma iz 2000. sa SAD zbog politike Vašingtona koja “nije prijateljska”.
– To pokazuje koliko smo ljuti – rekao je Fjodor Lukjanov predsjednik Ruskog vijeća za spoljnu i bezbjednosnu politiku, prenosi Daily Telegraph.
List međutim ocjenjuje da Putinov sastanak sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Fransoa Olandom u Berlinu prošle sedmice možda ukazuje da Kremlj ipak želi da drži diplomatske kanale sa zapadnim vladama otvorenim, navodi londonski list.
Prema vojnim, diplomatskim i političkim izvorima u Moskvi cilj Rusije je da promijeni ono što vidi kao nepravedno posthladnoratovsko rešenje.
Potencijalna žarišta krize su prije svega Baltik, gdje se NATO i Rusija uzajamno optužuju za nagomilavanje trupa kao i Sirija, navodi list i podsjeća da je sirijski predsednik Bašar Al Asad prošle sedmice rekao da se sukob u toj zemlji već pretvara u direktnu američko-rusku konfrontaciju.
U međuvremenu, Moskva jača uticaj na Bliskom istoku i već je preduzela korake da poboljša odnose sa vladom Abdela Fataha el Sisija u Egiptu, a spekuliše se i o ponovnom otvaranju vojnih baza na Kubi i u Vijetnamu, navodi se u tekstu.
(123)