Nakon govora Vladimira Putina uslijedili su proturatni prosvjedi širom Rusije, više je od 1.300 uhapšenih, a protivnici mobilizacije napuštaju zemlju.

 

 

Ministri vanjskih poslova Europske unije na vanrednom sastanku dogovorili su povećanje isporuke oružja Ukrajini.

 

 

Na šta je sve spreman Vladimir Putin?

 

 

O tome su u emisiji “Otvoreno” na HRT-u govorili Vlatko Cvrtila (rektor Sveučilišta VERN), Gordan Akrap (Institut za istraživanje hibridnih sukoba), Marinko Ogorec (Veleučilište Velika Gorica) i Tihomir Vinković (vanjskopolitički komentator HRT-a).

 

 

Vlatko Cvrtila (rektor Sveučilišta VERN) rekao je da se postiglo više drame nego što je trebalo oko Putinova govora.

 

 

“Ovaj potez je bio očekivan. Očito da Rusiji ne ide u Ukrajini onako kako su očekivali. Da bi obranili teritorij koji su si naumili pripojiti, ne mogu ga obraniti s ovom vojskom, posebice ako uzmemo u obzir činjenicu da je Ukrajina ovladala manevarskim sposobnostima i u vojnom smislu može ostvariti vojne uspjehe i osloboditi svoj teritorij”, dodao je.

 

 

Za odluku o djelomičnoj mobilizaciji kaže da je priznanje da nisu uspjeli ostvariti svoje ciljeve. Smatra da se Putin neće povući i sve što je do sada radio dovelo je do dodatne eskalacije sukoba.

 

 

“Do sada, kada je želio dodatno dramatizirati situaciju, onda je tu oružje, za masovno uništenje, ali kada se bolje čita njegov govor, on uvijek ubacuje “nuklearno oružje”, što je poruka njegovoj domaćoj, nezadovoljnoj javnosti koja smatra da treba koristiti sve što ima na raspolaganju kako bi kaznio Ukrajinu, ali i Zapad koji joj pomaže. S druge strane, upućuju i poruku Zapadu jer mi sada raspravljamo o tome da bi se nuklearni rat potencijalno mogao dogoditi”, rekao je.

 

 

“Pokazuje da je stjeran u kut”

 

Gordan Akrap (Institut za istraživanje hibridnih sukoba) za Putinov govor smatra da je to potez očajnika.

 

 

“Strateg ne bi ušao u rat za koji se odmah znalo da će biti izgubljen. Lider ne radi ovakve stvari, pogotovo ne prem vlastitom stanovništvu”, rekao je. Dodaje da sve što radi pokazuje da je uistinu stjeran u kut i da ima ozbiljnih problema, kako unutarnjopolitičkih, tako i vanjskih. “Ima ozbiljnih izazova s kojima teško može izaći na kraj bez dodatne radikalizacije situacije”, dodao je.

 

 

Marinko Ogorec (Veleučilište Velika Gorica) kaže da je Putin do sada pokazao da u mnogim situacijama ne blefira.

 

 

“Vjerujem da bi on bio spreman upotrijebiti nuklearno naoružanje, ali sam protokol uporabe nuklearnog oružja je dovoljno složen da na neki način onemogućuje baš samo tu želju jednog čovjeka”, rekao je.

 

 

Da bi do toga došlo, dodaje, postoje različiti nivoi koji “onemogućavaju da jedan čovjek bude taj koji bi mogao napraviti dar-mar na cijelome svijetu”. “Putin bi možda na to bio spreman, ali nisam siguran da bi bili spremni ostali koji su oko njega”, kaže.

 

 

“Potpuno je jasno kojim putem ide”

 

Tihomir Vinković (vanjskopolitički komentator HRT-a) rekao je da sve ono što se sada događa na ukrajinskom teritoriju jest ono što su prije 6 mjeseci u Bruxellesu govorili različiti izvori.

 

 

“Potpuno je jasno kojim putem ide Putin. Jedan plan mu se ne ostvaruje, kreće s drugim; jedan je opasniji od drugog. Tako EU ide s jednim dijelom sankcija, pa s drugim dijelom sankcija, ali sada smo došli do toga da Putin otvoreno prijeti nuklearnim oružjem i kaže da to nije blef. Kada EU kaže da će uvesti nove sankcije, ne znam do koje granice te sankcije mogu ići”, rekao je.

 

 

“To je više pitanje energije, one najviše cijene ruske nafte”, dodaje objašnjavajući da bi sutra mogao izaći prvi prednacrt jer je krajem sljedećeg tjedna sastanak ministara energetike. Do tada bi se, prema najavama, trebalo izaći s nacrtom i ministri energetike trebaju vidjeti hoće li prihvatiti to.

 

 

“EU je do sada uspjela napraviti puno više no što je najavljivala u ožujku, a to je da će za 2/3 smanjiti uvoz ruskog plina. Već sada uvozimo 74 posto manje nego što smo do tada usvojili, a u tom smjeru bi mogle ići i sankcije”, dodao je.

 

 

Cvrtila: Udarac na energetski sektor najviše može pogoditi Rusiju
Na pitanje gdje EU može zadati u ovom trenutku neki jaki udarac Rusiji, Cvrtila je rekao da je energetski sektor taj gdje je dugoročno najveća potencijalna šteta za Rusiju.

 

 

“Bio je na stolu prijedlog da se ruskim državljanima zabrani ulazak u EU i da se ukinu ove vize koje su već izdane, ali od toga se odustalo jer najviše šteti ruskim građanima, a najmanje režimu. Sada vidimo dao ni koji žele pobjeći od Rusije bježe u države EU-a. Da se ta mjera ranije donijela, ti ljudi ne bi mogli izaći i pobjeći od mobilizacije”, rekao je.

 

 

Ukrajina stalno traži oružje, na pitanje koliko to EU može pratiti, Akrap je rekao da može, hoće i treba.

 

 

“Ukrajina je već razvila svoje organizacijske sposobnosti. Napravila je svoj snažan zaštitni štit protuzrakoplovne obrane, jer sljedeći ruski potez koji se može očekivati su strategijski udari projektilima i bombarderima na ključnu energetsku infrastrukturu.

 

 

Znamo da je EU riješila svoj problem ovisnosti o ruskoj energiji povećavanjem vlastite proizvodnje električne energije, te uvozom iz Ukrajine koja je veliki izvoznik električne energije”, rekao je. Sada će biti bitka za energije, smatra.

 

 

Uloga Erdogana

 

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da Rusija treba vratiti teritorij koji je okupirala Ukrajini ako je cilj uspostaviti održivi mir. Cvrtila kaže da se Turska od početka postavila kao država koja je posredovala u najvećim pregovorima.

 

 

“Turska je članica NATO-a, ali Erdogan cijelo vrijeme igra igru velike sile, odnosno, sile koja može komunicirati i sa Zapadom i s Rusijom i sa svima drugima u okruženju. On ima jake interese u bližem susjedstvu, ali i u onim područjima gdje se Rusija potencijalno pojavljuje kao hegemon.

 

 

Želi ojačati Tursku na međunarodno-političkom planu s obzirom na to da postoji dosta prigovor na njegov tip vladavine. On gradi jaku međunarodnu moć koju će u budućnosti koristiti i za određene ustupke”, rekao je.

 

 

Akrap kaže da je rusko ponašanje u posljednjih 48 sati politika “mrkve i batine”: s jedne strane prijetnja nuklearnim naoružanjem, a s druge strane razmjenjuju zarobljenike.

 

 

“Volio bih vjerovati da je ovo dodatni ulog koji Putin stavlja na vagu pregovora kako bi ojačao svoju pregovaračku poziciju jer je svjestan da Rusija nema ljudske, tehničke ni logističke snage na vanjskopolitičkom polju”, rekao je.

 

 

Ogorec: Mogu prikupiti 300.000 ljudi, ali ne mogu im dati moral
Ogorec je govorio o tome koliko Rusiji treba da prikupi i obuči 300.000 ljudi, kaže da je za to potrebno nekoliko mjeseci.

 

 

“Oni to mogu napraviti, mogu prikupiti 300.000 ljudi, mogu ih obučiti, opremiti ih, ali ne mogu im dati motivaciju za borbu i moral, a to itekako fali ruskoj vojsci”, rekao je.

 

 

Ukrajina je objavila da su ruski gubici veći od 55.000 ljudi, Rusija priznaje gubitke od 6000, a Ogorec kaže da obje strane imaju svoje informacije u skladu sa svojim borbenim naporima. Kada govorimo o izvorima informacija, ne možemo vjerovati ni jednima ni drugima.

 

(SB)

(486)

NA ŠTA SE SPREMA VLADIMIR PUTIN: Ovaj potez je dokaz da je ruski predsjednik stjeran u kut…