Ona naglašava da se u Srbiji godinama nije iskazivalo nikakvo poštovanje prema žrtvama „Oluje“.
Uoči komemorativnog skupa za žrtve “Oluje”, koji će biti održan večeras u Prijedoru, Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo, ističe za Danas da “ta odluka pokazuje da tu nema dobrih namera“.
Ona podsjeća da u Prijedor, opštinu i mjesto, gdje je ubijeno preko 3.000 ljudi, mahom muslimana i Hrvata, niko iz Srbije nije otišao da oda počast žrtvama koje su počinile srpske snage.
Kandić ističe da se odluka da komemoracija žrtvama „Oluje“ bude baš u Prijedoru, po njenom mišljenju, ne temelji na nekoj dobroj namjeri, .
„Ne verujem da bi oni koji su bili primorani da napuste Hrvatsku mogli da misle da je Prijedor pravo mesto za obeležavanje“, ukazuje Kandić.
Ona naglašava da se u Srbiji godinama nije iskazivalo nikakvo poštovanje prema žrtvama „Oluje“.
„Oni još uvek dobro znaju da ovde nisu bili dobro primljeni, da su muškarci kada su bežali sa granice hapšeni, da su prinudno mobilisani. Da su čak i institucije učestvovale u davanju podata policiji gde su smeštene izbeglice. I komesarijati za izbeglice i kancelarije Crvenog krsta“, podsjeća Kandić.
Po njenom mišljenju, državljani Srbije koji su izbjegli iz Hrvatske sigurno neće ići u Prijedor, već će se tamo okupiti ljudi iz političkih partija.
„To će biti politička predstava. Nadam se da će ponovo to režirati (Dragoslav) Bokan, i da će ponovo imati jedan gorak ton, da sećanje na žrtve režira, prikazuje, da daje jednu emotivnu dimenziju neko ko je predvodio paravojne formacije, koje su počinile dosta štete, ne samo Srbima u Hrvatskoj već i državi Srbiji“, ističe Kandić.
Ona kaže da je etički nedopustivo da se pokazuje da Srbija nema nikoga na čelu ko će da odluči i da kaže da to nije moralno i primjereno.
„Mi time ne pokazujemo ništa dobro žrtvama „Oluje“, ali pokazujemo žrtvama sprskih snaga u Prijedoru i njihovim porodicama da smo zapravo država koja ima poltičare koji poštuju one koji su činili zločine a ne njihove žrtve“, ističe Kandić.
Kako dodaje, Prijedor je mjesto gdje treba da se oda počast i poštovanje, ali u neko drugo vreme, a žrtvama Oluje treba odati poštovanje ali sa svim činjenicama koje će da ukažu na odgovornost i Hrvatske i Srbije.
„Nije do „Oluje“ došlo samo zahvaljujući odgovornosti Hrvatske, ima tu odgovornosti i Srbije i o tome treba da se govori. Taj dan sećanja ne može biti samo dan kada će Srbija, kao obično, optuživati Hrvatsku. Mora da se otpočne sa nekim kritičkim tonom“, tvrdi Kandić.
Elementi koji upućuju na sporazumno etničko čišćenje
Komentarišući riječi Žarka Puhovskog, penzionisanog profesora, da je hrvatska vojno-policijska akcija „Oluja“ bila sporazumno srpsko-hrvatsko etničko čišćenje, Kandić kaže da ima dosta elemenata koji na to upućuju, što bi, kako kaže, trebalo još više da nas obaveže da se razjasne i utvrde činjenice u vezi sa odgovornošću tadašnjeg režima Srbije.
„Postoji plan Z4 i postoje brojne informacije, ne samo koje daju oni koji su bili tada u Krajini i Kninu, već i međunarodni izvori potvrđuju koliko je tu bilo elemenata koji se mogu pripisati planu Z4“, kaže Nataša Kandić podsjećajući da se vojska pomjerala na rezervne položaje te da je dobila instrukcije da se povuče, a sa njom i narod.
„Pre toga je, umesto da se prihvati taj plan, uz savet iz Srbije odbijen. To je stvorilo uslove za sve što se dogodilo“, kaže.
Na pitanje kada će političari iz Srbije prestati da manipuliše žrtvama, Kandić kaže da mi imamo politiku sjećanja koja ne uzima u obzir sudske činjenice.
„Postoje narativi – srpski narod gde god bio on strada a da je „Oluja“ nastavak Jasenovca. To što je ipak sačuvan srpski narod to je zahvaljujući vojsci koja je sad već istorijski herojska, kao što je srpski narod istorijska žrtva“, napominje, dodavši da je politika sećanja na žrtve „toliko zacementirana“ da su institucijama potrebne promene da bi se „i to promenilo“.
„Čini mi se da za to nema političke snage ni u opoziciji ni u društvu“, zaključuje Kandić.
(SB)
(832)