NATO simulira rat s Rusijom u "Ahilovoj peti" saveza: Evo kako to izgleda — Sarajevograd.org

Uvojnoj bazi Pabradė na istoku Litve odvila se generalna proba za obračun Rusije i Sjevernoatlantskog saveza. Tijekom vojne probe naziva Rising Griffin, američki i norveški vojnici imitirali su ruskog neprijatelja, javlja The Guardian.

Neprijateljski tenkovi su, na otprilike 30 kilometara zapadno od bjeloruske granice, prolazili ogromnom brzinom kroz borove šume Litve sve dok im put nije blokirala improvizirana prepreka. Prepreka je napravljena od bodljikave žice, a vojnici sa škarama za željezo iskočili su iz oklopnog vozila ne bi li očistili put.

Scenarij koji se uvježbavao u vježbi Rising Griffin bio je onaj Davida protiv Golijata, pri čemu je napadačka sila preuzela ulogu diva. Prioritet NATO-ovih trupa u manevru, rekao je jedan časnik, bio je odgoditi neprijatelja.

Ishod vojne vježbe

Nakon toga uslijedio je zaglušujući prasak. Strana koja se prvo činila kao pobjednička zanemarila je provjeru pješčanog terena na mine ispod blokade ceste.

U bazi Pabradė nije korišten nijedan živi eksploziv, a umjesto toga su zapovjednici tenkova bili pristojno obaviješteni da će njihova vozila završiti u komadićima.

Tog sunčanog travanjskog jutra su zapadni branitelji ostvarili taktičku pobjedu protiv istočnog agresora, no NATO-ova arhitektura sigurnosnog sustava nikada nije izgledala krhkije nego u proljeće 2022. godine, posebice kada se gleda iz Litve – države koja se dugo smatrala Ahilovom petom saveza.

Litvanski ministar: Sada nam je vojna aktivnost blizu

Litva je nezavisna republika od 1990. te graniči s Bjelorusijom, saveznicom Rusije. Na ruskoj televiziji stručnjaci su otvoreno pozvali Kremlj da eskalira rat u Ukrajini uvođenjem vojnog koridora duž “suvalkijskog jaza”, što je kratka granica Litve s Poljskom, odsijecajući tako Baltik od drugih savezničkih zemalja u NATO-u.

“Do prošlog studenoga imali smo rusku vojsku prilično daleko od NATO-ovih granica. Sada je vojna aktivnost vrlo blizu. Uz to, Litva se nalazi između teritorija Bjelorusije i teritorija Kalinjingrada. To nas stavlja u stratešku situaciju koja je, recimo to tako, zanimljiva”, rekao je Gabrielius Landsbergis, litvanski ministar vanjskih poslova

Od 2016., nakon ruske aneksije Krima, borbene skupine “pojačane prednje prisutnosti” bile su stacionirane u četiri države članice na istočnom krilu NATO-a – Poljskoj, Estoniji, Latviji i Litvi.

Zbog rata u Ukrajini NATO jača prisutnost u regiji

Rat u Ukrajini doveo je savez do daljnjeg jačanja svoje prisutnosti u regiji, s multinacionalnim bataljunima koji će biti poslani u Rumunjsku, Bugarsku, Mađarsku i Slovačku. Vojna prisutnost u Litvi povećana je s otprilike 1200 na otprilike 1600 vojnika i opremljena novim hardverom, kao što je lagani i mobilni protuzračni sustav njemačke vojske Ozelot, koji se može koristiti za zaštitu zračnih luka od zračnih napada.

No funkcija ovih vojnih jedinica je podsjetnik vlastima u Kremlju da bi invazija na države iz bivšeg ruskog carstva automatski pokrenula vojni sukob s drugim zapadnoeuropskim državama. S obzirom na to kakvo je njihovo trenutačno stanje, nema sumnje da bi pojačane jedinice prije ili kasnije bile preplavljene, piše The Guardian.

Dok se članice NATO-a pripremaju za lipanjski sastanak u Madridu, Litva, zajedno sa svojim baltičkim susjedom Estonijom, poziva NATO da hitno prilagodi svoj stav u regiji od odvraćanja do onoga što naziva “naprijed-obranom”.

“Vidimo da su Rusija i Bjelorusija opasne zemlje s namjerom da napadnu druge suverene države. To je dvosjekli mač jer je s jedne strane Rusija u Ukrajini dokazala da je regionalna sila u opadanju. S druge strane, još uvijek može napraviti veliku štetu na svom ratnom putu jer se čini da se Rusija ne obazire na svoje gubitke. Moramo braniti baltičke države, posebno one koje su Rusiji geografski zanimljive”, rekao je ministar vanjskih poslova Litve za The Guardian.

“Trenutno samo reagiramo na događanja u Ukrajini, to se mora promijeniti”
U skladu s “osnivačkim aktom”, političkim sporazumom koji su NATO i Rusija potpisali 1997. godine, postoje ograničenja u pogledu toga koliko zapadnih savezničkih trupa smije biti raspoređeno na Baltiku i koliko se mogu smjestiti blizu granice.

Povećana prisutnost u Litvi, koju čini sedam europskih država i koju vodi njemački Bundeswehr, mora se rotirati svakih šest mjeseci uz znatne troškove i trud, pri čemu se stotine vozila moraju prevesti cestom, željeznicom ili zrakom prije svake smjene. Dok zemlje poput Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva ostaju privržene osnivačkom aktu, Litva i druge države u regiji kažu da dokument više nije održiv kao ugovor.

“Smatramo to ništavnim nakon onoga što je Rusija učinila. Nova stvarnost koju moramo prihvatiti je da više nema ugovora koji su izgradili staro sigurnosno okruženje s Rusijom. Moramo na ovo gledati novim očima. Mora postojati stalna vojna prisutnost sa svime što je potrebno za obranu neba, obranu mora i obranu zemlje baltičkih država”, rekao je Landsbergis.

Premijer Estonije je prošli tjedan pozvao da tri baltičke države dobiju “sposobnosti za borbu”, s divizijama do 25.000 vojnika po zemlji.

“Pitanje koje si moramo postaviti je: Kakva će biti nova globalna arhitektura sistema sigurnosti svijeta nakon ovog rata? Trenutačno samo reagiramo na ono što se događa u Ukrajini. Ali to se mora promijeniti. Moramo početi razmišljati u strateškim terminima”, rekao je.

(Index.hr)

(365)