Somalija je spremna ući u rat kako bi spriječila Etiopiju da prizna otcijepljeni teritorij Somaliland i tamo izgradi luku, rekao je viši savjetnik somalijskog predsjednika.
Memorandum o razumijevanju potpisan 1. januara kojim se Etiopiji bez izlaza na more dopušta razvoj pomorske baze na obali Somalilanda uzdrmao je Rog Afrike, jednu od najnestabilnijih regija na svijetu, piše Guardian.
Somalija tvrdi da je Somaliland dio njezinog teritorija i sporazum je proglasila nevažećim. Prošle je nedjelje njezin predsjednik, Hassan Sheikh Mohamud, pozvao Somalijce da se “pripreme za odbranu naše domovine”, dok su u Mogadišu, glavnom gradu Somalije, održani skupovi protiv sporazuma.
“Tražimo sve diplomatske mogućnosti i mislim da će se Etiopija opametiti, ali spremni smo na rat ako Abiy želi rat”, rekao je savjetnik, misleći na etiopskog premijera Abiy Ahmeda.
Etiopija i Somalija vodile su sukob 1977.-78. zbog sporne regije, a napetosti su još uvijek duboke. Etiopija je izvršila invaziju na Somaliju 2006. kako bi istjerala islamiste iz Mogadiša, čime je pomogla u raspirivanju pobune Al-Shabaaba, a danas je jedan od najvećih sudionika mirovnih snaga Afričke unije u Somaliji.
Savjetnik je rekao da je dogovor o luci “iznenadio Somaliju”. Ustvrdio je da je Abiy zanijekao namjeru da traži pristup moru kroz Somaliland kada ga je Mohamud ispitivao na summitu u Saudijskoj Arabiji u novembru.
Somaliland je bio britanska kolonija do 1960. Teritorij je uživao pet dana neovisnosti prije nego što se dobrovoljno ujedinio sa Somalijom, bivšom talijanskom kolonijom. Bila je to nezgodna unija koja je završila otcjepljenjem Somalilanda 1991., nakon decenija duge borbe za oslobođenje protiv vojnog režima koji je podržavao Sovjetski Savez. Danas je Somaliland de facto neovisna država, s vlastitom valutom, parlamentom i prekomorskim diplomatskim misijama.
Već dvije decenije Somaliju uništava Al-Shabaab, moćna podružnica Al-Qaide, što je čini jednom od najopasnijih zemalja na svijetu. Nasuprot tome, Somaliland je relativno miran, iako su nedavni sukobi na njegovoj istočnoj granici sa Somalijom narušili njegovu stabilnu sliku.
Međutim, još uvijek ga nije priznala nijedna država. Zapadne vlade to neće učiniti dok to ne učine afričke zemlje, ali lideri kontinenta su odustali, slijedeći dugogodišnju politiku Afričke unije protiv prekrajanja nacionalnih granica naslijeđenih od kolonijalista.
Bez priznanja, Somaliland se bori da privuče ulaganja i odsječen je od međunarodnih financija, koje se uglavnom kanaliziraju kroz Mogadišu. U intervjuu za Observer, ministar vanjskih poslova Somalilanda, Essa Kayd, rekao je da će sporazum o luci s Etiopijom “legitimizirati naše samoodređenje” i mogao bi izazvati “domino efekt” da druge zemlje priznaju teritorij.
“Priznanje je ono za što smo se borili sve ovo vrijeme i to je najvažnija stvar koju možemo ponuditi ljudima Somalilanda,” rekao je Kayd.
Međutim, postoji zabuna oko sadržaja dogovora između Somalilanda i Etiopije. Nijedna strana nije objavila cijeli tekst.
Kada je postignut, predsjednik Somalilanda, Muse Bihi Abdi, rekao je da je Etiopija pristala dati službeno priznanje u zamjenu za 50-godišnji zakup dijela obale, koji će razviti za “pomorske i komercijalne” svrhe. Međutim, Etiopija je rekla da je samo pristala “napraviti detaljnu procjenu prema zauzimanju stajališta u vezi s naporima Somalilanda da dobije priznanje”.
Zapadni diplomat upoznat s dogovorom opisao ga je kao “memorandum o nesporazumu”. “Etiopija inzistira na tome da nije pristala priznati Somaliland”, rekao je diplomat.
Kayd je rekao da se dogovor temelji na tome da Etiopija prizna Somaliland: “Bez toga se ništa neće dogoditi.” Dodao je da su rasprave napredovale “godinama”. “Etiopiji je potreban pristup moru i potrebno nam je priznanje, tako da možete vidjeti kako se te potrebe mogu riješiti”.
Etiopija je postala najveća zemlja na svijetu bez izlaza na more 1993. godine kada se Eritreja odvojila zajedno sa svojom obalom Crvenog mora. U oktobru je Abiy rekao da je ovo historijska greška koja prijeti opstanku Etiopije, što je izazvalo strahove od rata s Eritrejom. Predviđa se da ćemo 2030. godine imati 150 miliona stanovnika, rekao je Abiy, dodavši da “150 miliona ljudi ne može živjeti u geografskom zatvoru”.
U četvrtak je Abiyev savjetnik povukao paralele između etiopske težnje za pristupom moru i njezine izgradnje Velike etiopske renesansne brane, potencijalno transformacijskog projekta hidroelektrane na Plavom Nilu, koji je izgrađen unatoč prigovorima i vojnim prijetnjama Egipta.
Malo je vjerovatno da će Somalija napasti Etiopiju dok se bori s Al-Shabaabom, rekao je Alan Boswell, direktor Roga Afrike pri Međunarodnoj kriznoj skupini. Ali dogovor bi mogao otvoriti nove pukotine u turbulentnoj regiji.
Mohamud je prošle sedmice posjetio Eritreju i sprema se putovati u Egipat. Ove zemlje su glavni regionalni rivali Etiopije i obje su izrazile podršku Somaliji nakon dogovora o luci. “Abiy ovo vidi kao pitanje nasljeđa”, rekao je Boswell. “Ako ovaj dogovor sa Somalilandom propadne, Etiopija će pokušati pronaći luku negdje drugdje, tako da će to oblikovati regionalnu dinamiku u godinama koje dolaze”.
(SB)
(229)
