Vasilij Nebenzja tvrdi da Balkanu prijeti sukob koji podstiče Zapad, a da Rusija radi na smirivanju situacije.

U ponedjeljak je beogradska „Politika“ objavila intervju sa stalnim predstavnikom Ruske Federacije u Ujedinjenim nacijama. Vasilij Nebenzja tvrdi da Balkanu prijeti sukob koji podstiče Zapad, a da Rusija radi na smirivanju situacije.

Fenomen izvještavanja beogradske „Politike“ tokom devedesetih godina prošlog vijeka ušao je u mnoge knjige koje se bave propagandom i širenjem nacionalne mržnje. Taj list do danas nije mnogo odmakao od svog poimanja svijeta u vremenenu raspada Jugoslavije, agresije i genocida, iako je način izvještavanja promijenio, piše novinska agencija Patria.

Moglo bi se reći da danas ta novina, zajedno sa nekoliko drugih medija iz Srbije, pokušava upakovati kao pristojno i prihvatljivo ono što svaki dan prostim riječima i fotografijama poručuju tamošnji tabloidi. Tako ćete u „analizi“ zapakovanoj u titule autora i podržane citatima historijskih ličnosti i sjećanjima zvaničnika, doći do zaključka, koji “vrišti” sa naslovnica tabloida, da Zagreb, Sarajevo, Priština, Podgorica i Zapad rade na istrebljenju Srba i uništenju Srbije.

U „Politici“ je objavljen intervju s ruskim diplomatom Vasilijem Nebenzjom. Ova ekskluziva dolazi u danima kada se Kosovo pokušava priključiti Vijeću Evrope, a Generalna skupština sprema glasati o rezoluciji o genocidu u Srebrenici. Intervju, koji treba da pojača utisak da su Srbi i Srbija žrtve svojih susjeda i Zapada, napisan je tako da se i u pitanjima i u odgovorima srebrenički genocid označava navodnicima, kao i visoki predstavnik Christian Schmidt.

Rusija ima, a Njemačka nema pravo

U intervjuu se odgovornost za takve poteze imputira Njemačkoj, „jednoj od zemalja Osovine“, što bi Berlin prema autoru intervjua valjda trebalo odvratiti od promišljanja o bilo kakvim zločinima.

Da li to znači da zločini koji su nekad u historiji počinili neki, njihovim nasljednicima oduzima pravo da razmišljaju o toj temi? Da li znači da „Politika“ više nema pravo govoriti o novinarstvu?

Ruskom diplomati smeta i NATO bombardovanje Jugoslavije Slobodana Miloševića, jer kako kaže za to nije bilo odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a. Pored toga, Nebenzja tvrdi da je debatu o tom slučaju, na čemu je insistirala Moskva, u Vijeću sigurnosti UN-a nedavno spriječila Francuska. Insistiranje da je Pariz odgovoran zato što nije do debate došlo, vjerovatno se može posmatrati i kao kritika predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću koji se nedavno sreo sa predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom, što očigledno Moskvi smeta.

Nebenzja pokazuje da zvaničnoj Moskvi smeta to što uticaj Zapada na Balkanu raste i tvrdi da „historijski gledano, Rusija i Srbija su uvijek bile bliske, bratske zemlje, težile su jedna drugoj, dok su zapadne zemlje historijski bile ljubomorne na to, uključujući SAD u sadašnjoj fazi svjetske historije.

“ Treba se zapitati, u kontekstu rata u Ukrajini, da li bi Rusiji odgovaralo da „bratska zemlja“ napravi problem Zapadu i da li to „bratstvo“ toliko vrijedi?

Moskvi je jasno da od invazije Rusije na Ukrajinu, označena i osuđena u rezoluciji Generalne skupštine UN-a i od Vučićeve Srbije, Zapad u svom dvorištu, što Balkan sada jeste, želi uspostaviti svoja pravila igre. Zanimljivo, Nebenzja je i prilikom usvajanja ove rezolucije u svom obraćanju tvrdio da to vodi u eskalaciju.

Iako čitav intervju obiluje nelogičnostima i duplim standardima, nećemo se time baviti. Za nas u Bosni i Hercegovini najvažniji dio ovog intervjua odnosi se na komentare o novim sukobima na Balkanu. Nebenzja tvrdi da se u „BiH naši zapadni oponenti ne ponašaju ništa manje bahato“ nego u drugim dijelovima svijeta i da sukob „provociraju zapadne zemlje“.

Ko i zašto prijeti sukobima?

„Lobiranje za rezoluciju Generalne skupštine UN o „genocidu” u Srebrenici još jedan je primjer pokušaja Zapada da iskoristi nelahku prošlost i osjećanja bosanskih muslimana i kroz to da izvrši pritisak i pokori Srbe iz BiH, a uz njih i sve ostale. To pitanje Zapad ne smatra „stvarju historije” i aktivno ga promoviše. Razumijemo složenost perioda građanskog sukoba u BiH, zbog čega tu inicijativu smatramo destruktivnom, sposobnom da izazove eksploziju na Balkanu. Radimo sa ostalim delegacijama kako bismo im objasnili situaciju i prenijeli našu zabrinutost“, rekao je Nebenzja, a potom i da se „danas nad Balkanom nadvija opasnost od novog sukoba, koji provociraju zapadne zemlje“.

Ove verbalne vratolomije, jasno je, namijenjene su javnosti u Srbiji koja ne želi da se suoči ni sa bliskom ni daljnjom prošlošću. Uz pomoć obrazovnih institucija, crkve, medije i političara u Srbiji stvara se narativ da svi okolni narodi, makar bili i višestruko malobrojniji od srpskog, stoljećima rade na uništenju Srba, a svaki dokaz koji se iznese protiv takve tvrdnje pokušava predstaviti kao falsifikat. U pomenutom intervjuu „Politika“ u pitanju sagovorniku kaže da je navodni genocid „pravno nepostojeći“, iako sudove, koji su presudili da se genocid desio, Srbija zvanično priznaje.

Ipak, govoreći o mogućim sukobima u regiji i stalnom dizanju tenzija treba navesti samo nekoliko događaja u protekle dvije godine, koliko traje agresija Rusije na Ukrajinu. Oni koji su zagledani u Moskvu i na koje Moskva očigledno računa, u ovom periodu su dokazali da su upravo oni jedina prijetnja miru u regionu. Sjetimo se izvještavanja srbijanskih medija i dizanja tenzija da će neko napasti Srbiju, vojnih vježbi koje televizije prenose uživo, kupovine oružja sa svih strana svijeta, obračuna sa antifašističkim tekovinama u Srbiji, protestima u BiH na entitetskim linijama, ili napada u Banjskoj, nakon što su „mirni građani“ pretukli grupu NATO vojnika…

Na kraju, upitajmo se kome bi sukob na Balkanu odgovorao. Da li bi Zapadu odgovarao sukob u njenom dvorištu? Da li bi Rusiji odgovarao, na primjer, sukob u Centralnoj Aziji ili na Kavkazu? Ako ćemo vjerovati Nebenzji, onda bi taj rat odgovarao samo Zapadu. „Sa svoje strane činimo i činit ćemo sve što je u našoj moći da osujetimo destruktivne planove zapadnih zemalja i ne samo da spriječimo haos na Balkanu, nego i da pomognemo narodima da uspostave trajni mir u regionu.“

A ako Nebenzji nećemo vjerovati na riječ, onda se trebamo sjetiti sedmica pred agresiju Rusije na Ukrajinu. Tada je Kremlj tvrdio da neće napasti Ukrajinu, a onda da se Kijev sprema napasti Rusiju. Nakon toga je invaziju, koju su osudile većine država svijeta, Kremlj nazvao „specijalnom vojnom operacijom“, i poručio da Zapad protiv Rusije vodi rat u Ukrajini, dok je kažnjavao one koji su operaciju u Ukrajinu nazvali ratom.

Dobra vijest i za Srbiju i za region jeste da se o budućnosti Balkana pitaju i neki drugi osim Rusije.

(SB)

(187)

Related posts:

PANIKA SE ŠIRI I SERIJOM A: Derbi Italije pred praznim tribinama zbog koronavirusa VUČIĆEV TABLOID NE GUBI NADU: “Trump sprema zemljotres, dokazat će najveću… SADA BI BILO DOSTA: Novi američki ambasador u BiH otkrio ko će od bh. političara uskoro pod sankcije, pogledate šta je rekao pred Senatom DODIK NE POSUSTAJE: “Nisam šarlatan kao Džaferović i Komšić, u Beogradu ću nastupati kao…” Skoro duplo skuplji stikeri za registraciju: Umjesto državi, novac ide privatnoj firmi KAKO ZAGREB VIDI POLITIKU BEOGRADA: Vučić je stjeran u ugao, EU ga se odrekla, Banjska mu zvoni u ušima… NEZAPAMĆEN SKANDAL TRESE BH. PRAVOSUĐE: „Sudija koji je bio predsjednik Krivičnog vijeća koje je sudilo Miloradu Dodiku ne krije da je…” Biden: Netanyahu pravi greške, Izrael gubi podršku u cijelom svijetu OČAJ U DODIKOVIM REDOVIMA: „Bošnjaci, na njihovu žalost, će se otrijezniti i shvatiti da su u vrlo lošoj poziciji…“ Nova sramota Vučićeve delegacije u New Yorku, opozicioni mediji ih ismijavaju: ‘To je UN, a ne Pink!‘

NEBENZJA I BEOGRADSKA ‘POLITIKA’: Ko na Balkanu prijeti novim sukobima?