Evropska unija trebala bi u prvoj polovini naredne godine doznačiti i Bosni i Hercegovini prva sredstva iz novog Plana rasta za zapadni Balkan.

 

 

Radi se o ukupno 6 milijardi eura. Novac bi trebao biti direktno uplaćivan na budžete šest država našeg regiona.

 

 

Prema okvirnom planu Brisela, Bosna i Hercegovina bi trebala dobiti nekih milijardu eura u naredne tri godine. No, može se desiti da bezmalo ništa ne “legne” na račun BiH, ako reforme izostanu.

 

 

Iako je BiH – po okvirnoj raspodjeli EU – druga na listi država po veličini planiranih doznaka sredstava, bitne reforme preduslov su za “otključavanje” novca.

 

 

Ana Pisonero-Hernandez, portparolka Evropske komisije objasnila je neke osnovne planove Brisela u ovom kontekstu.

 

 

– Predložena sredstva kao dio Instrumenta za reformu i rast za zapadni Balkan, sa 2 milijarde evra bespovratne podrške (grantova) i 4 milijarde evra povoljnih zajmova, bit će puštena nakon donošenja Reformskih agendi zasnovanih na društveno-ekonomskim reformama i osnove koje će naši partneri sa zapadnog Balkana morati izraditi.

 

 

Ovi reformski programi će se zasnivati na postojećim preporukama, uključujući iz godišnjeg paketa proširenja i zaključcima Ekonomskog i finansijskog dijaloga, na osnovu Programa ekonomskih reformi (ERP) zemalja.

 

 

Naravno, reformske agende će se razlikovati od partnera na zapadnom Balkanu, ali kako je naznačila predsjednica Von der Leyen tokom svoje posjete Sarajevu 1. novembra, za Bosnu i Hercegovinu neki primjeri su poboljšanje poslovnog okruženja, digitalizacija, razvoj vještina i stvaranje bosanskohercegovačkog energetskog tržišta spremnog za zelenu tranziciju.

 

 

Komisija će konsultovati agendu, ocijeniti je i usvojiti. Sve treba odobriti i provesti u djelo između 2024. i 2027. godine.

 

 

Reformska agenda će identifikovati ograničen skup prioritetnih reformi i povezanih investicija razbijenih na kvalitativne i kvantitativne korake, koji će služiti kao uslovi plaćanja. To znači da će postizanje ovih uslova plaćanja pokrenuti oslobađanje sredstava u okviru novog Instrumenta za reformu i rast prema unaprijed određenom vremenskom okviru.

 

 

Uslovi plaćanja će biti povezani sa specifičnim socio-ekonomskim reformama za otključavanje potencijala nacionalnog i regionalnog rasta, kao i sa specifičnim reformama koje se odnose na osnove procesa proširenja, uključujući vladavinu prava, demokratiju, poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.

 

 

Makrofinansijska stabilnost, dobro upravljanje javnim finansijama, transparentnost i nadzor budžeta su opšti uslovi plaćanja koji se moraju ispuniti za svako oslobađanje sredstava.

 

 

Da li je jedan od preduslova za dobijanje novca puna implementacija sva tri sporazuma o mobilnosti iz Berlinskog procesa?

 

– Kao dio Berlinskog procesa, sporazumi o mobilnosti su inicijative za jačanje ekonomske integracije unutar zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište, što je drugi stub Plana rasta. Naš nedavno usvojeni Plan rasta za zapadni Balkan prepoznaje važnost izgradnje zajedničkog regionalnog tržišta, koje može otključati ekonomski potencijal regiona, stvoriti prilike za poslovanje i radnike i učiniti zapadni Balkan privlačnijim evropskim investitorima.

 

 

Zajedničko regionalno tržište je takođe odskočna daska za jedinstveno tržište jer se zasniva na pravilima i standardima EU. Kao dio ovog plana rasta, zemlje zapadnog Balkana su pozvane da se ponovo obavežu na punu implementaciju Zajedničkog regionalnog akcionog plana tržišta. Svaka zemlja koja ne sprovodi konstruktivno CRM akcioni plan može sebi blokirati pristup jedinstvenom tržištu. Implementacija CRM-a nije preduslov za finansiranje.

 

 

Kriteriji raspodjelje

 

Znamo li koliko će od ovih 6 milijardi evra biti dato Bosni? Koliko znam, BiH će biti druga na listi za distribuciju. To je tačno?

 

 

– Svaka raspodjela je okvirna i uslovljena: Instrument za reformu i rast će raditi na sistemu zasnovanom na rezultatima. To znači da će sredstva koja će zemlja dobiti biti direktno povezana sa poduzetim reformama. Komisija je predložila metodologiju za indikativnu raspodjelu na osnovu broja stanovnika i BDP-a po glavi korisnika, kao dio svog zakonskog prijedloga koji moraju usaglasiti suzakonodavci.

 

 

Von der Leyen je tokom svoje posljednje posjete Sarajevu rekla da će novac doći ako se reforme obave. Šta (u slučaju BiH) ako reformi nema ili su nedovoljne?

 

– Neophodno je garantovati fleksibilnost i programabilnost u pružanju podrške Unije zapadnom Balkanu. U tu svrhu sredstva u okviru Linije trebaju se oslobađati prema fiksnom polugodišnjem rasporedu, na osnovu zahtjeva za oslobađanje sredstava koji su podnijeli korisnici i nakon provjere Komisije o zadovoljavajućem ispunjenju oba opšta uslova koja se odnose na makrofinansijska pomoć, dobro upravljanje javnim finansijama, transparentnost i nadzor budžeta i specifične reforme u vezi sa osnovama, uključujući vladavinu prava, istakla je za Politički.ba

 

 

U slučaju da uslovi plaćanja nisu ispunjeni, Komisija će od uplate odbiti odgovarajući iznos. Ukoliko se uslovi i nakon godinu dana ne ispune, sredstva će biti preraspodijeljena drugim zemljama.

 

 

Korisnici će imati godinu dana da ispune uslove, inače će se iznos preraspodijeliti među ostalima u narednim godinama.

 

 

Povezanost s Budžetom EU

 

Koji je vremenski okvir za implementaciju tih 6 milijardi evra?

 

– Komisija bi željela vidjeti raspoloživa sredstva što prije tokom 2024. godine. To će zahtijevati brzo usvajanje prijedloga od strane suzakonodavaca: Vijeća i Parlamenta EU. Paralelno, naši partneri sa zapadnog Balkana će morati pripremiti svoje reformske agende. Ako oba budu postignuta početkom sljedeće godine, Komisija će procijeniti napredak u reformama i pokrenuti prve isplate u okviru ovog instrumenta do sredine 2024. godine. Predloženi objekat bi trajao do 2027. godine, u skladu sa budžetom EU.

 

 

Je li ovo novi novac – pored prethodnih 9+ i do 21 milijardu eura? Neki kažu da je većina “novog” novca “stara”, iz prethodnih paketa pomoći EU za zapadni Balkan.

 

 

– Da, to je novi novac. Komisija je predložila finansiranje Plana rasta sa dopunom (2 milijarde eura za dio grantova) u kontekstu srednjoročne revizije budžeta EU, o kojoj trenutno raspravlja Vijeće EU, a za koju je potrebna saglasnost Parlamenta EU. To su dodatna sredstva (i 2 milijarde evra u grantovima i 4 milijarde eura u povoljnim zajmovima), komplementarna IPA instrumentu.

 

(Politički.ba)

(210)

NEMA MILIJARDI NA LIJEPE OČI: Iz Brisela stigla poruka za BiH