NENADIĆ: PRIČE O ENORMNOM POVEĆANJU PLAĆA SU POPULIZAM NEKIH SINDIKALACA

Iako na biroima u Bosni i Hercegovini ima 344 hiljade nezaposlenih, domaći poslodavci traže 10 hiljada radnih dozvola za strance. Šta nude bh. poslodavci stranim, a šta domaćim radnicima, govorio je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Često smo o ovoj temi govorili u prethodnim mjesecima i javnost je dobro upoznata sa stanjem po ovom pitanju, kaže Nenadić i pojašnjava:

– Evidencije o nezaposlenima u nadležnim institucijama se pogrešno vode godinama što je rezultiralo iskrivljenom slikom o broju nezaposlenih. Ove činjenice su svjesni i u resornim ministarstvima i službama za zapošljavanje, sindikatima i trenutno svi na kontinuiran pritisak Udruženja poslodavaca, traže rješenja. Poslodavci su ti koji donošenje modernih zakona koji bi uredili ova pitanja, smatraju ključnim prioritetima vlasti u FBiH. Tu se prije svega misli na zakone o posredovanju u zapošljavanju, o zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj zaštiti, minimalnoj plaći, doprinosima i porezu na dohodak. To stoji nerješeno godinama, piše Faktor.

Nenadić predlaže da se sa evidencija službi za zapošljavanje moraju brisati ili, za početak, makar od aktivnih tražitelja posla razdvojiti osobe koje su na evidencijama samo radi ostvarivanja prava na zdravstvenu ili socijalnu zaštitu.

– Zdravstvena zaštita se treba osigurati svim građanima u FBiH. To je jedini način da se počne uvoditi red u ovoj oblasti i da se konačno dođe do realne slike stanja. To bi pomoglo da se unaprijedi proces zapošljavanja nezaposlenih osoba, da se pomogne stvarnim tražiteljima posla kroz kreiranje ciljanih projekata službi za zapošljavanje – smatra naš sagovornik.

Koliko je ove ili prošle godine dovedeno stranih radnika u Federaciju BiH i koja su to zanimanja, Nenadić nije znao tačno odgovoriti.

– Kao udruženje građana Udruženje poslodavaca FBiH nema kapacitete da se bavi evidencijama i statistikama o ovom i sličnim pitanjima. Znamo jedino da nedostaje radnika i da je došao u BiH jedan broj radnika iz oblasti drvne industrije, ugostiteljstva, tekstilne industrije i drugih grana prerađivačke industrije.

Prema zvanično objavljenim podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, strancima je u Bosni i Hercegovini prošle godine izdato 3.780 važećih radnih dozvola, od čega najviše državljanima Turske, Srbije, Hrvatske i Kine. Prema podacima Agencije 884 važeće radne dozvole izdate u građevinarstvu, 560 u trgovini na veliko i malo, kao i popravci motornih vozila i motocikala, 370 u umjetnosti, zabavi i rekreaciji, 356 poslovanju nekretninama, 312 prerađivačkoj industriji, a 236 u ostalim uslužnim djelatnostima. Otprilike polovina stranih radnika je dobilo dozvolu za rad u FBiH – ističe Nenadić.

U Federaciji BiH minimalna plaća iznosi 596 maraka. Predsjednik Sindikata BiH, Selvedin Šatorović tvrdi da se domaćim radnicima nudi da rade za 600 maraka mjesečno, a stranim radnicima se nudi 1.000 eura, plaćen smještaj i ishranu. Plaćajte naše radnike 1.000 eura mjesečno pa neće napuštati BiH predlaže Šatorović, a Nenadić poručuje.

– Dozvolite da ne komentiramo neutemeljene i očigledno populističke izjave ljudi koji sa Udruženjem poslodavaca FBiH nisu radili na pripremi i potpisivanju kolektivnih ugovora. Nelogične su izjave iz vašeg pitanja. Zašto bi poslodavci tragali za skupljom radnom snagom, zaista nema logike. Osim toga u postavljenom pitanju, dovodi se u vezu minimalna plaća sa nekim drugim, rekli bi smo najvišim plaćama, jer znamo da je prosječna plaća u FBiH 1.262 maraka. Tokom prošle godine, nakon dugih i vrlo otvorenih pregovora između poslodavaca i reprezentativnih sindikata iz realnog sektora, potpisano je sedam kolektivih ugovora koji su na snazi i čiji sadržaj je javno objavljen. Iznos najniže plaće u svakom od kolektivih ugovora viši je od iznosa minimalne plaće u FBiH, ali je i dalje taj iznos nedovoljan.

Upravo iz tog razloga, poslodavci su ponudili vlastima rješenja prema kojima bi se i poslodavci i vlasti trebali odreći jednog dijela svojih interesa u korist povećanja plaća radnika, ali ne samo minimalnih nego svih plaća. To je moguće postići u kratkom periodu, prijedloge smo dali, sada su na potezu vlasti. Navodno se pripremaju sistemska rješenja, mi ih za sada nismo vidjeli. Očekujemo i početak rada Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH, kako bi se otvorio dijalog o ovim i drugim pitanjima važnim za poslovnu zajednicu u FBiH – zaključuje Nenadić.

(Faktor)

(57)