Imajući u vidu sve o čemu je govorio i na što je upozoravao Kopanja, postaje jasno zašto je pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu pokrenut arbitražni postupak protiv BiH “težak” 100 miliona maraka.
Osnivač banjalučkih Nezavisnih novina, Željko Kopanja, među prvim je ukazovao na štetnost aranžmana sa slovenačkim “Vijaduktom”, no njegovo upozorenje niko iz vlasti nije želio čuti.
Portal e-Trafika krajem 2019. godine objavio je tekst “Kako je gradnja HE Bočac 2 sa pet završila na 42 miliona KM” u kojem je dokumentovano kako je prvobitni plan za izgradnju ove hidroelektrane u vrijednosti od pet miliona KM volšebno skočio prvo na 25 miliona, a u konačnici na više od 42 miliona KM.
O malverzacijama i zidanju cijena za e-Trafika je svjedočio bivši izvršni direktor za organizaciono-pravne i kadrovske poslove u HE Bočac Zdravko Kovačević. On je govorio da su prvi ozbiljni problemi za HE Bočac nastupili u aprilu 2013. godine dobijanjem koncesije za izgradnju HE “Bočac 2”.
Time je automatski onemogućena izgradnja HE Krupa za čiju izgradnju je firmi HES Vrbas koncesija dodijeljena 2004. godine, što je ovoj firmi praktično predstavljao osnov za tužbu protiv Republike Srpska čiji rezultat je konačna arbitražna odluka koja će građane RS koštati 90 miliona KM.
Jedan od članova Nadzornog odbora HE Bočac koji je prvi upozoravao na štetnost cijelog posla bio je nekadašnji glavni urednik Nezavisnih novina Željko Kopanja. On je na sjednici NO otvoreno govorio o umiješanosti vrha Republike Srpske u cijelu priču.
Uvidom u zapisnke stekao se utisak da je slučaj “Vijadukt” kroz davanje koncesije, potom njeno ukidanje, izrežiran da bi se na kraju pokrenula arbitraža iz kojeg će neki ljudi iz vlasti Republike Srpske postati bogatiji za desetine miliona KM.
Kopanja direktno pominje tadašnjeg ministra energetike RS Željka Kovačevića, koji je, kako je tvrdio, radi ličnih interesa blokirao mogućnost dogovora i iznalaženja rješenja.
“Ja sam jednostavno šokiran u kakvoj državi živim… Ja sam stekao utisak iz razgovora sa Kovačevićem, svađom sa njim, svađom sa njegovim političkim mentorima, razgovorima neformalnim da je neko tu vidio plijen da se ugrađuje. Da ja to pravim kao privatnik ne bi smio prići.
Međutim, kad pravi država, svi kažu eto plijena, eto para. Imam zamjerki, neki ljudi iz MG su kontaktirali HES i počeli pregovore o otkupu koncesije za 3,8 miliona evra… Hoću da vam kažem da sam šokiran činjenicom da se podmeću klipovi iz razloga sve više prepoznatljivih, da se neko ugradi, da neko pokrade pare. U stanju je za nekih 100.000 KM da blokira čitav projekat državni“, rekao je Kopanja koji je preminuo 2016. godine.
Imajući u vidu sve o čemu je govorio i na što je upozoravao Kopanja, postaje jasno zašto je pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu pokrenut arbitražni postupak protiv BiH “težak” 100 miliona maraka.
Groteskno je što je zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka podnesen svega mjesec dana poslije njegove smrti, preciznije 16. septembra 2016. godine, a zahtjev je podnijelo preduzeće “Vijadukt”.
Konačnu odluku u ovom slučaju donijelo je Arbitražno vijeće u Londonu koje je odbacilo zahtjev Republike Srpske za poništenje arbitražne odluke Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Washingtnu iz 2022. godine kojom je BiH obavezana da “Vijaduktu” isplati 90 miliona KM odštete.
Inače, bivši ministar energetike i rudarstva RS Željko Kovačević, na koga je pokojni Kopanja pokazivao prstom, uhapšen je 18. marta ove godine ali ne zbog “Vijedukta” nego zbog aneksa potpisanog sa firmom koja je trebala da izgradi vjetropark “Trusina”, a zbog kojih RS prijeti arbitraža teška stotine miliona KM.
Željko Kovačević je uhapšen zbog sumnje u zloupotrebe povezane sa vjetroparkom “Trusina”.
Dobro obaviješteni izvor CAPITAL-a kaže da je policija prije nekoliko mjeseci izuzela dokumentaciju iz Ministarstva energetike i rudarstva u vezi sa ovim vjetroparkom.
Između ostalog, izuzeti su i aneksi ugovora o koncesiji za VE „Trusina“.
Naime, firma “Eol prvi”, koja je u vlasništvu “Kermas Energije” dobila je još 2012. godine koncesiju za vjetropark od 50 megavata.
To je značilo da će se struja koja bude proizvedena prodavati na slobodnom tržištu bez podsticaja.
Međutim, 2014. godine Kovačević je potpisao aneks ugovora kojim je taj projekat od 50 megavata podijeljen na pet projekata od po 10 megavata. Time je koncesionaru omogućeno da aplicira za podsticaj za struju koju bude proizveo.
“Sama izmjena ugovora o koncesiji u tom dijelu nije bila u skladu sa zakonom jer tenderskom procedurom nije bilo predviđeno da će taj projekat biti podstican“, rekao je izvor CAPITAL-a.
Iako je Vlada RS 2019. godine raskinula ugovor jer koncesionar nije dostavio bankarsku garanciju za koncesioni ugovor, priča o ovoj koncesiji nije završena jer je „Kermas Energija“ prošle godine uputila Savjetu ministara BiH opomenu pred pokretanje arbitražnog postupka teškog čak 102 miliona eura.
(SB)
(6)