OBAVEZNA VOJNA SLUŽBA U NJEMAČKOJ: Priprema za rat?

Njemačka je u središtu Europe i najvećim dijelom okružena saveznicima, ako izuzmemo povremene izljeve povijesnih potraživanja od strane Poljske, koji se baš ne mogu nazvati čvrstim kursom poljske vlade.

U tom smislu nije jasno iz kojeg razloga CDU njemačke kancelarke Angele Merkel, ali i takozvani njemački “socijaldemokrati”, aktivno raspravljaju o ponovnom uvođenju vojne obveze? Može li se, zajedno s povećanjem proračuna za Bundeswehr, to se smatrati pripremama za rat?

Ako pogledamo s druge strane, vojna obveza njemačkim mladićima i djevojkama neće donijeti ništa loše. Povećanje vojnog proračuna je nužno zato što je oprema Bundeswehra zaista u tužnom stanju, što je potvrđeno u više revizorskih izvješća.

Uglavnom, rasprave se vode zbog činjenice da njemačka vojska više ne dobiva dovoljno ljudstva i želi opet uvesti služenje vojnog roka, što misle u mnogim dijelovima EU. Trenutno se raspravlja o obveznom ili dobrovoljnom služenju u Bundeswehru za muškarce i žene starije od 18 godina, koje bi trajalo dvanaest mjeseci, nakon čega bi ih čekao posao u tehničkim službama ili sektoru zdravstva.

Konzervativni političari se nadaju da će s jedne strane privući više vojnika u Bundeswehr, s druge strane da će se rasteretiti potrebe za medicinskim osobljem.

No, ponovno uvođenje vojne službe, bilo na obveznoj ili dragovoljnoj bazi, koja je suspendirana 2011. godine, predviđa i žestoku raspravu. Uostalom, ponovno uvođenje ove dužnosti je trenutno ograničeno samo u slučaju regionalnih i svjetskih napetosti ili za obranu zemlje, što je trenutno tek djelomično slučaj, ako u obzir uzmemo agresivne aktivnosti NATO pakta protiv Rusije.

Posljednji put kada je u Bundeswehru uvedena slična mjera rečeno je “sada se vraćamo u rat”, što se ubrzo i dogodilo. Može li se danas povući paralela s ’30-im godinama prošlog stoljeća? Ako se ponovo aktivira zapovjedništvo, hoće li se Nijemci vratiti u rat? Ogromna većina Nijemaca će reći kako je to nemoguće i da su im dva svjetska rata bila više nego dovoljna. Osim toga, većina ne želi rat s Rusijom i politiku sučeljavanja s Moskvom smatra pogrešnom, a tom krugu pripada i većina njemačkih industrijalaca.

Opet, ove rasprave i masovna povećanja sredstava za Bundeswehr, uz trenutno očajnu političku klimu u Njemačkoj i šire, jedan “mali rat protiv Rusije” bi za mnoge bio optimalno rješenje.

Marco Maier za Contra Magazin upozorava kako treba biti oprezan i koristiti sve poluge civilnog društva da se ne dopusti da bilo tko Njemačku još jednom uvuče u svjetski rat, koji bi vjerojatno bio razorniji od posljednja dva i vjerojatno bi, zahvaljujući nuklearno, oružju, u ruševinama ostavio ne ramo Europu, nego čitav svijet.

U najboljem scenariju su ove rasprave, kojima će slijediti i neke konkretne odluke, popuštanje Donaldu Trumpu u smislu povećanja vojnog proračuna, sukob u kojem su Berlin i Washington ušli u slijepu ulicu.

(Logicno.com/Saša F.)

(202)