(…) zajedno s predsjednicom Europske komisije Von der Leyen odemo u Sarajevo i razgovaramo sa domaćim političkim akterima nakon čega se počeo mijenjati stav Nizozemske.
“Riječ je o velikom uspjehu za Bosnu i Hercegovinu, za sva tri konstitutivna naroda i za sve građane BiH. Iskrene čestitke predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto, svim članicama i članovima Vijeća te Parlamentarne skupštine BiH. Čestitke i predsjedniku HNS-a Draganu Čoviću na konzistentnoj politici političkih predstavnika hrvatskog naroda u stalnom stremljenju za bržim europskim putem BiH, rekao je u Dnevniku PLUS RTV HB predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, osvrćući se na odluku Europskog vijeća kojom je uključeno “zeleno svjetlo” za otvaranje pristupnih pregovora između BiH i EU.
“Ovo je praktički ‘lovljenje koraka’ – ulazak BiH u konvoj u kojem su druge zemlje jugoistoka Europe”, kazao je Plenković te pojasnio da su ovime stvorene pretpostavke za stabilizaciju BiH te brže socijalne i ekonomske reforme.
Plenković je istaknuo da je za Hrvatsku Bosna i Hercegovina najvažnija i najbitnija od svih zemalja.
“Želimo imati dobre, otvorene, prijateljske, dobrosusjedske odnose; stalno skrbiti o našoj ustavnoj obavezi – o Hrvatima koji žive u BiH i to kao ravnopravan i konstitutivan narod”, kazao je Plenković i napomenuo da RH želi pomoći i cijeloj BiH.
Hrvatski premijer podsjetio je da je on još 2016. godine, za vrijeme dok je bio zastupnik u Europskom parlamentu, zajedno s kolegama stvarao pretpostavke da BiH preda zahtjev za članstvo u EU.
“Sjednica Europskog vijeća u prosincu bila je ključna za ovu odluku od prije dva dana jer smo u zaključke uvrstili jednu rečenicu kojom smo Bosni i Hercegovini dali prostor da ispuni još nekoliko kriterija te zadužili Europsku komisiju da podnese izvješće”, rekao je Plenković te dodao da je dolazak ‘Tima Europa’ koji su uz njega činili i predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen te nizozemski premijer Mark Rutte u januaru u Sarajevo bio ključan.
Hrvatski premijer otkrio je da je na sjednici Europskog vijeća u decembru “najveće rezerve prema odobravanju pregovaračkog statusa za BiH imala Nizozemska” te da je zbog toga predložio “nizozemskom premijeru Rutteu da, zajedno s predsjednicom Europske komisije Von der Leyen”, odu u Sarajevo te razgovaraju s domaćim političkim akterima nakon čega se “počeo mijenjati stav Nizozemske”.
Plenković je pobrojao i sve zakone koje je BiH donijela, a koje je kao uvjete EU pred nju postavila, istaknuvši da se tako stvorila kritična masa uvjeta na temelju kojih je Europska komisija mogla dati pozitivnu preporuku.
“Kada se to dogodilo onda smo tih nekoliko dana bili non-stop u kontaktu sa svima. Trebalo je proći njemački Bundestag, razgovarati s finskim premijerom, danskom premijerkom, švedskim i luksemburškim premijerom”, kazao je Plenković te dodao da su svi oni mogli imati nekakve rezerve prema BiH. Posebno je napomenuo i da se nizozemski premijer susreo s inicijativom oporbenih stranaka koje su u parlamentu bile protiv toga da BiH dobije pregovarački status.
Osvrćući se na samu odluku Europskog vijeća Plenković je kazao i da se radilo na tome da se formulacija zaključaka što kasnije predstavi veleposlanicima u Bruxellesu kako bi se o tome što manje raspravljalo te da “svatko ne kiti dodatne uvjete”
“To je došlo praktički dan pred samo Vijeće što je bilo dobro i onda smo ga na samom Vijeću još popravili. Mi smo ubacili ovu rečenicu koja kaže da Europsko vijeće poziva Europsku komisiju. Ona ja ključna zato što praktički daje nalog Komisiji da krenu pripremati pregovarački okvir”, kazao je Plenković te pojasnio da se time daje prostor BiH da ispuni i preostale uvjete, a to su novi zakon o VSTV-u, reforma izbornog zakona koja je u proceduri te još “nekoliko točkica”.
Pred BiH je još puno posla, a za početak bi trebalo usvojiti Zakon u sudu BiH te Izborni zakon. Na opasku urednika i voditelja da neće biti lako, Plenković je kazao da je zakon o sudu bitno lakše dogovoriti nego li Izborni zakon.
“Izborni zakon je temelj. Za mene kao predsjednika Vlade pa i kao HDZ-a zaista je ključno da se riješi to pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata u Predsjedništvu”, rekao je Plenković i podsjetio da se ta anomalija dogodila 2006., 2010., 2018. i 2022. godine.
“Malo sve skupa to ispada smiješno. Ja mislim da to nije dobro. To je jedna poruka nepoštovanja prema jednom od tri konstitutivna naroda; izvrtanje duha, slova i dogovora u konačnici u Daytonu”, kazao je Plenković dodajući da je Washingtonski sporazum i odnos Hrvata i Bošnjaka bio ključan za opstanak zemlje.
(SB)
(74)