Regija se užarila. Aleksandar Vučić iskopao je ratnu sjekiru s Crnom Gorom, ali ne popušta ni na bokovima pa se ponovno zakompliciralo u BiH, piše novinar zagrebačkog Jutarnjeg lista, Vlado Vurušić, u komentaru pod naslovom: “REGIJA SE UŽARILA Vučić okuplja predstavnike Srba usred napetosti u CG i BiH, Dodik ponovno spominje ‘treći hrvatski entitet’, ali ima uvjet za Čovića”.
AUTOR: Vlado Vurušić (Jutarnji list)
Milorad Dodik, bizarni član Predsjedništva BiH koji više djeluje kao dopisni član Vučićeve regionalne politike nego što mu je formalna funkcija, uzbuđeno najavljuje da bi za godinu dana, od danas, BiH mogla nestati s geografskih i političkih karata.
– Ako se ne dogovorimo, od proljeća sljedeće godine više neće biti BiH. Ni Amerika nas neće zaustaviti – zaprijetio je Milorad Dodik u bosanskohercegovačkom izdanju Večernjeg lista.
Nova eskalacija sukoba u BiH uskovitlala se zbog odluke Ustavnog suda, prema kojoj je zemljište u vlasništvu države BiH, a ne njezinih entiteta. Ustavni je sud utvrdio da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu u Republici Srpskoj suprotan Ustavu BiH jer propisuje da je ono vlasništvo Republike Srpske, a ne države BiH te da je reguliranje pitanja državne imovine u isključivoj nadležnosti BiH.
Na to je Dodik stao na zadnje noge, a u subotu će se susresti sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem (na sastanak će doći i predstavnici Srba iz Crne Gore, a možda će na sastanak biti privedeni i Srbi iz regije, pa i iz Hrvatske) kako bi “prodiskutirali” nove napetosti u BiH i Crnoj Gori. Vučić će vjerojatno nastojati dovući predstavnike svih Srba iz okolice kako bi pokazao “jedinstvo svih Srba” s njegovom politikom, zaplašio regiju svojom kontrolom “regionalnih Srba” te potvrdio da je on – uz Dodika – zapravo lider svih Srba, da su mu svi oni podložni te ih lako upregne.
Dodik smatra da je odluka Ustavnog suda “državni udar”, čak i da je Ustavni sud BiH “okupacijski za RS” te da je to dio politike napada na Srbe u regiji (nabraja Kosovo i Crnu Goru) pa ponovno prijeti raspadom BiH. Predstavnici Republike Srpske u tijelima i institucijama BiH obustavljaju rad i zapravo blokiraju funkcioniranje BiH kao države.
Osim toga, traži da se iz Ustavnog suda BiH “uklone” strani suci (prema Daytonu, u njegovu radu sudjeluje troje stranih sudaca, a trenutačno su to suci iz Italije, Moldavije i Makedonije). No, iz OHR-a Miloradu Dodiku je stigla poruka da entiteti moraju poštovati odluke Ustavnog suda, pogotovo jer je to tako po Daytonu na koji se Dodik poziva. I Bakir Izetbegović, čelnik SDA, poručio mu je da ni on nije zadovoljan Daytonom, ali da njegove odredbe nisu švedski stol pa se uzima samo ono što kome paše.
No, Dodik ostaje pri svom i tvrdi da “imovina može biti isključivo u vlasništvu entiteta” dok državu BiH on svodi samo na vanjske granice. Šef Srba u BiH, Dodik je tako ponovno pokrenuo priču o tome da se Republika Srpska nalazi pred izborom – da bude ukinuta (nitko to niti ne traži) ili da se osamostali, što je stalni lažni joker u Dodikovu rukavu.
Podsjetimo kako je prije nekoliko mjeseci Milorad Dodik govorio da će u budućnosti Srbija biti proširena na RS te dijelove Kosova i Crne Gore. S obzirom na to da je međunarodna zajednica odustala od plana podjele Kosova, a Crna Gora se sve više udaljava od srpskog utjecaja, pitanje je jesu li Vučić i Dodik krenuli u završni okršaj ostvarivanja nekih svojih planova vezanih još na podgrijavanje propale politike Slobodana Miloševića jer je evidentno da im se manevarski prostor u regiji sužava, vrijeme curi, a Srbija, unatoč Vučićevim deluzijama da je on faktor stabilnosti u regiji, zapravo gura regiju u sve veće konflikte i napetosti.
Zanimljivo je da u svoju igru Milorad Dodik ponovno uključuje Hrvate u BiH i s njima maše kao svojim argumentom, ali i još gore – predstavlja se kao njihov zaštitnik. Naime, Dodik podržava ‘treći hrvatski entitet’ (ali samo u granicama Federacije jer se RS ne dira) te podržava HDZ BiH u izmjenama izbornog zakona prema kojem bi samo Hrvati birali svog člana Predsjedništva. Stoga se postavlja pitanje je li srpska podrška trećem (hrvatskom) entitetu i izmjena izbornog zakona Dodikov uvjet i mrkva za Čovićevu podršku oko odbijanja članstva BiH u NATO-u, kako kalkuliraju neki sarajevski mediji i analitičari.
Na njihovu sastanku u istočnom Sarajevu bilo je samo riječi o podršci HDZ-a BiH “europskim integracijama”, a ne “euroatlantskim”. Postaje li Čović Dodikova (i Vučićeva) moneta za potkusurivanje u unutarbosanskohercegovačkim nadmudrivanjima? I kako će se u tom slučaju postaviti vladajući hrvatski HDZ?
(497)