Poljska do 2028. planira potrošiti 2,5 milijarde eura za izgradnju Istočnog štita kojim se želi zaštititi od eventualnog napada iz Rusije ili Bjelorusije.

 

 

 

“Želimo biti dovoljno jaki kako bismo izbjegli rat. Ruski napad na Ukrajinu prisilio nas je da poduzmemo odgovarajuće mjere kako bismo bili spremni za eventualnu prijetnju”, rekao je general Stanislaw Czosnek, koji vodi projekt izgradnje Istočnog štita.

 

 

Hladnoratovska atmosfera

 

 

Na graničnom prijelazu između Poljske i Bjelorusije Polowce-Peschatka, koji je zbog migrantskog pritiska zatvoren od juna 2023., atmosfera podsjeća na hladnoratovsko razdoblje.

 

 

Iza velike metalne ograde koja je na vrhu pojačana bodljikavom žicom, na svakih nekoliko metara stoje vojnici u punoj ratnoj opremi, koji gledaju u smjeru Bjelorusije.

 

 

General Czosnek kaže da su izvukli pouku nakon ruskog napada na Ukrajinu, prenose agencije.

 

 

“Iskustvo nam pokazuje da bi situacija u Ukrajini danas možda bila drukčija da je bila bolje pripremljena. Mi želimo biti spremni za svaki eventualni agresivni korak Rusije”, kaže Czosnek.

 

 

Izgradnja Istočnog štita počela je u ljeto prošle godine.

 

 

Do 2028. planira se izgraditi više linija odbrane duž 800 kilometara istočne granice – uz granicu s Bjelorusijom, duž granice s Kalinjingradskom oblasti, ruske eksklave stiješnjene između Poljske i Litvanije s izlazom na Baltičko more te duž koridora Suwalki, rijetko naseljenog područja između Poljske i Litvanije, koji ima strateško značenje jer njime prolazi jedina kopnena veza između baltičkih zemalja i ostatka Evropske unije.

 

 

Taj bi koridor Rusija vjerojatno pokušala presjeći u slučaju napada na Baltik.

 

 

Duž 500 kilometara poljske istočne granice planira se uspostaviti pojas širine 400 metara unutar kojeg će biti protutenkovski rov, a zatim i goleme betonske prepreke, tzv. Zmajevi zubi.

 

 

Betonski elementi

 

 

Svaki od tih tronožnih betonskih elemenata težak je 1,7 tona, a međusobno su povezani debelom čeličnom užadi.

 

 

Dvjestotinjak metara dalje postavit će se drugi red tih fizičkih prepreka, a između njih protutenkovske mine koje će biti postavljene samo u slučaju neposredne prijetnje od invazije.

 

 

Na dijelu granice gdje nije moguće napraviti takav pojas jer je zemljište u privatnom vlasništvu, planiraju se izgraditi skladišta takvih betonskih blokova koji bi se mogli brzo postaviti u slučaju napada.

 

 

“Cijela granica s Bjelorusijom bit će fizički i elektronski zaštićena do sljedećeg aprila”, kaže brigadni general Robert Bagan.

 

 

Oni tvrde da je “Bjelorusija samo formalno suverena država jer je potpuno pod utjecajem Rusije”.

 

 

Zato je duž 186 kilometara granice s Bjelorusijom i Kalinjingradskom oblasti postavljena metalna ograda visoka 5,5 metara, dodatno osigurana bodljikavom žicom.

 

 

Pokušaj destabilizacije

 

 

Postavljena je kako bi se spriječio ulazak nelegalnih migranata kojima se Rusija i Bjelorusija koriste kako bi destabilizirali Evropsku uniju.

 

 

Ti ljudi dovode se organizirano s Bliskog istoka i Afrike i onda se upućuju na granicu s Poljskom.

 

 

Poljski zvaničnici ističu da su spremni za dva moguća scenarija destabilizacije – u slučaju instrumentalizacije migranata i direktne vojne prijetnje.

 

 

Kroz Poljsku prolazi gotovo sva zapadna vojna pomoć za Ukrajinu.

 

 

Osim priprema za odbranu od eventualnog vojnog napada, Poljska je suočena s neprestanim kibernetičkim napadima.

 

 

Stoga je uspostavljena jedinica od 6.500 ljudi sastavljena od vojnika i civilnih informatičkih stručnjaka. Oni su prošle godine zabilježili oko 100.000 pokušaja kibernetičkih napada.

 

(Raport)

(3)

Poljska poduzela nevjerovatan projekt, težak 2,5 milijarde eura, kako bi spriječila napade iz Rusije i Bjelorusije. Postavljaju i ‘Zmajeve zube’