Šef poljske Vojne protuobavještajne službe izrazio je zabrinutost u vezi s mogućnošću da se ruski predsjednik Vladimir Putin uključi u navodna djela agresije kao sredstvo za procjenu potencijalnog odgovora Sjevernoatlantskog saveza.
Govoreći za publikaciju na poljskom jeziku Dziennik Gazeta Prawna, Brig. General Jaroslaw Strozyk posebno je spomenuo scenarije uključujući moguće ruske upade u estonski grad Narvu, točno na granici s Rusijom, ili moguće čak i preuzimanje kontrole nad strateškim švedskim otocima u Baltičkom moru.
Unatoč tim zlokobnim mogućnostima, Strozyk je istaknuo da je nedavna potpora Zapada Ukrajini prenijela snažnu poruku Moskvi. On smatra da kolektivni napori Zapada demonstriraju jedinstveni stav protiv ruske agresije, potencijalno odvraćajući Putina od pokretanja napada na zemlje članice NATO-a.
U značajnom potezu, poljski predsjednik Andrzej Duda potvrdio je spremnost Poljske da rasporedi nuklearne snage duž svojih granica ako to bude smatralo potrebnim. Duda je istaknuo sve veću militarizaciju Kalinjingrada od strane Rusije i premještanje nuklearnog oružja u Bjelorusiju kao alarmantan razvoj događaja. Naglasio je spremnost Poljske da ugosti nuklearno oružje kao dio NATO-ovih napora da ojača svoje istočno krilo, pokazujući predanost nacije kolektivnoj obrani.
S obzirom na strateški položaj Poljske koja graniči s Bjelorusijom i jako utvrđenom enklavom Kalinjingrad, zemlja ostaje ključni igrač u tekućim napetostima s Rusijom. Duda je istaknuo operativnu spremnost poljskih vojnih postrojbi, ističući njihovu sposobnost brzog odgovora na svaku potencijalnu prijetnju, s izvanrednim vremenom pripravnosti od samo tri sata od raspoređivanja.
NATO tvrdi da bi sljedeća Putinova meta nakon Ukrajine mogla biti Baltik
U članku objavljenom na Bloombergu, bivši vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a i umirovljeni admiral mornarice Sjedinjenih Država James Stavridis upozorio je da bi, ako ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini uspije, Putin mogao biti zainteresiran za napad na zemlje koje graniče s Baltičkim morem, koje je neki su ga analitičari prozvali “jezerom NATO-a” jer je okruženo državama članicama NATO-a: Švedskom, Finskom, Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Danskom.
Rusija još uvijek ima pristup Baltiku kroz enklavu Kalinjingrad i kroz prilaze gradu Sankt Peterburgu.
Dok je sam Stavridis uvjeren da bi, u slučaju sukoba između Rusije i NATO-a, “bilo koji ruski ratni brod” na Baltiku mogao biti “brzo i lako zatvoren ili uništen”.
Drugi dužnosnici pak nisu toliko optimistični u pogledu moguće pobjede. General bojnik Vadym Skibitsky, zamjenik šefa ukrajinske glavne vojne obavještajne uprave, upozorio je da bi Rusija mogla “zauzeti Baltik za sedam dana”.
“Rusi će zauzeti Baltik za sedam dana. Vrijeme NATO-a za reakciju je 10 dana”, upozorio je Skibitsky tijekom intervjua za The Economist, dok je upozoravao na prijetnju koju Moskva predstavlja drugim nacijama u Europi.
Ovo upozorenje dolazi dok Ukrajina postaje sve zabrinutija zbog novih prodora Rusije. Skibitsky je posebno govorio o situaciji u Chasiv Yar-u, strateškom uporištu Ukrajine u Donjeckoj oblasti. Analitičari upozoravaju da je Putinova vojska usredotočila svoje napore na zauzimanje grada, a Skibitsky je upozorio da će Rusija vjerojatno uskoro prestići ukrajinske snage u kontroli Chasiv Yara.
“Ne danas ili sutra, naravno, ali sve ovisno o našim rezervama i zalihama”, upozorio je Skibitsky.
(Logično)
(138)