Pozadina atentata na Roberta Ficu: “Slovačka je na rubu…”

građanskog rata”

 

 

Slovačka je prekršila još jedan tabu za koji građani zemlje nikada nisu vjerovali da će ga prekršiti.

 

 

Prvo je to bilo ubojstvo istraživačkog novinara Jána Kuciaka 2018., koji se samo bavio svojim zanatom, ali je za to platio vlastitim životom, kao i životom svoje zaručnice, Martine Kušnírová. Šest godina kasnije, riječ je o pokušaju atentata na sadašnjeg premijera, piše Politico.

 

 

Robert Fico, usprkos svoj svojoj ljevičarsko-populističkoj drami, u srijedu je i dalje samo radio svoj posao, vodeći sjednicu vlade u malom bivšem rudarskom gradiću Handlová kao pipak zanemarenim glasačima u udaljenijim regijama Slovačke.

 

 

Kako je Fico helikopterom prebačen u obližnju Banská Bystricu, a ne u glavni grad Bratislavu, zbog težine njegovih rana, činilo se da je politički establišment zaleđen. Ko je bio glavni? Što se događalo? Kako se to dogodilo?

 

 

Na potonje pitanje, barem je jedan odgovor dominirao debatom: politička polarizacija. “Retorika puna mržnje kojoj smo svjedočili mora prestati”, rekla je predsjednica Zuzana Čaputová. “Molim te, prestanimo!”

 

 

“Emocije su prirodno visoke, ali bilo bi jako loše rasplamsati ovu već opasnu situaciju”, složio se ministar unutarnjih poslova Matúš Šutaj Eštok.

 

 

Međutim, čini se da neki zastupnici vladajuće koalicije nisu primili dopis. Ľuboš Blaha, proruski zastupnik iz Ficove stranke Smer, vikao je na opoziciju u parlamentu da se premijer “danas bori za život zbog vaše mržnje”.

 

 

Potpredsjednik parlamenta Andrej Danko, šef krajnje desne Slovačke nacionalne stranke, upitao je oporbu: “Jeste li zadovoljni?” Dodao je zloslutno: “Bit će nekih promjena u medijima.”

 

 

 

 

 

 

 

Dakle, kako je Slovačka dospjela tu gdje je danas – toliko razdijeljena između liberala i tradicionalista, demokrata i nasilnika, tolerancije i njezine suprotnosti – da se političke razlike sada rješavaju oružjem?

 

 

Društveni udar bičem

 

 

Društvena podjela uvijek je opterećivala politiku u Slovačkoj. Nakon revolucije 1989. diljem istočne Europe, bivša komunistička zemlja iznenada je uronila u nemilosrdnu verziju kapitalizma — prije nego što su je naglo razveli Česi, koji su bili stabilan nacionalni partner 75 godina unutar bivše Čehoslovačke.

 

 

Društveni udar izazvan ovim iznenadnim promjenama pretvorio je grad u selo, mlade protiv starih, slovačke domoljube protiv čehoslovačkih internacionalista, dok su svi tražili svoje uporište na nepoznatom terenu.

 

 

Za mladog Roberta Fica, koji je imao samo 25 godina kada su komunisti izgubili vlast, revolucija 1989. morala je biti šok: tek je završio pravni fakultet i pridružio se Komunističkoj partiji, kada se Varšavski pakt raspao zajedno s društvenim poretkom istrenirao se da u tome uspije.

 

 

Fico je kasnije tvrdio da “nije primijetio” 1989. jer je u to vrijeme radio u Ministarstvu pravosuđa i pripremao se za studijsko putovanje u SAD – čime se od samog početka svrstao uz veliki dio stanovništva koji je osjećao nostalgiju za Komunizam i ravnodušnost prema demokratskom zapadu.

 

 

Mlad i talentiran, Fico se pridružio stranci koja je naslijedila komuniste i 1992. je izabran u parlament. Iako je većinu 1990-ih proveo u Strasbourgu radeći na Europskom sudu za ljudska prava, zadržao je dovoljno mjesta u domaćoj politici da pokrene uspješna socijalistička stranka “trećeg puta”, Smer (Smjer), 1999. Nastavila je dominirati slovačkom politikom sljedećih četvrt stoljeća.

 

 

Ovdje je, međutim, Fico ponovno prihvatio stil politike koji je otuđio veliki dio zemlje. Smer je nastao iz olupine autoritarne stranke koja je dominirala domaćom scenom Slovačke 1990-ih, Pokreta za demokratsku Slovačku (HZDS), koju je vodio nasilnički premijer Vladimír Mečiar 1994-1998. Oligarsi koji su financirali i upravljali HZDS-om po svemu sudeći tražili su neki drugi politički projekt nakon što je Mečiar postao toksičan za Zapad i okomio se na besprijekornog Ficu.

 

 

Smer je osvojio razočaravajućih 13,5 posto na izborima 2002. nakon agresivne reklamne kampanje koja je prikazivala porodicu koja gola sjedi na klupi pod sloganom “U EU — ali ne s golim zadnjicama”. Četiri godine kasnije, međutim, uglađeniji Fico je osvojio pobjedu s 29 posto, formirajući vladu s autoritarnom žeravicom HZDS-a i nacionalista iz SNS-a.

 

 

Čak i prije nego što je započeo svoj prvi premijerski mandat, dakle, Fico se već definirao kao nostalgičar za socijalizmom, a ipak cinično pragmatičan u svojoj težnji za moći – potpuna suprotnost onome što je činio mlađi, antikomunistički, ingeniozno prozapadni dio biračko tijelo tražilo.

 

 

‘Građanski rat’

 

 

Fico je krstario kroz svoj treći premijerski mandat 2018. kada je novinara Kuciaka i njegovu buduću suprugu ubio ubica navodno unajmljen da ušutka njegovo izvještavanje o korupciji u politici.

 

 

Čini se da su ubistva dezorijentirala Fica. Odmah je sazvao groznu konferenciju za novinare na kojoj je gomilao svežnjeve novca na stol obećavajući da će platiti milion eura za informacije koje bi dovele do hvatanja ubice. Također je optužio opoziciju da koristi ubistvo u političke svrhe.

 

 

Dvije sedmice kasnije Fico je dao ostavku; dvije godine kasnije Smer je doživio poraz na općim izborima 2020.

 

 

Izvan vlasti, Fico i njegovi politički saveznici – ministri, zastupnici, oligarsi, suci, visoki policijski i obavještajni časnici – našli su se pod istragom po raznim osnovama od korupcije do zlouporabe ovlasti i sabotaže. Bivši premijer čak je uhapšen u aprilu 2022. i optužen za kaznena djela organiziranog kriminala, iako su te optužbe u međuvremenu odbačene.

 

 

Prošle se godine vratio na vlast. Nakon pobjede na još jednim općim izborima u septembru 2023., Fico i njegova kohorta vratili su se kao iz topa ispucavši rukovodstvo elitne policijske jedinice koja ih je optužila za zločine, odbacivši neovisne medije, prepravivši kazneni zakon kako bi ublažili kazne za korupciju , i prijeti da će nevladine organizacije s vanjskim financiranjem označiti kao “strane agente” prema zakonu u stilu Moskve.

 

 

Dok je Fico ležao na operacijskom stolu u Banská Bystrici u kritičnom stanju, mediji su objavili procurjeli video navodnog napadača, identificiranog lokalno kao 71-godišnjeg pisca, u kojem je rekao: “Ne slažem se s politikom ovoga vlade”, navodeći napade na medije i pravosuđe.

 

 

Na konferenciji za medije nakon napada Šutaj Eštok, ministar unutarnjih poslova, pozvao je na prestanak nasilnog jezika i napada na društvenim mrežama koji su definirali slovačku politiku u Ficovoj eri. “Želim apelirati na javnost, novinare i sve političare da prestanu širiti mržnju”, rekao je.

 

 

“Mi smo na rubu građanskog rata.”

 

(Politico)

(64)

Pozadina atentata na Roberta Ficu: “Slovačka je na rubu…”

| Foto/Video, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-