Čelnici EU-a poslali su sa svoga samita upozorenje Rusiji da bi svaka daljnja agresija na Ukrajinu imala za nju ozbiljne posljedice i ozbiljne troškove.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je u petak da je na samitu Evropske unije (EU) upoznao svoje kolege iz drugih članica sa stanjem u Bosni i Hercegovini i najavio da će ta zemlja biti posebna tema na jednom od budućih samita, najvjerovatnije u prvoj polovini sljedeće godine, javlja Hina.
Plenković je rekao da je u okviru rasprave o vanjskopolitičkim temama upoznao svoje kolege sa svojom nedavnom posjetom Bosni i Hercegovini, utiscima o političkom stanju te o ključnim tačkama u posljednje tri decenije vezano uz BiH od 90-ih godina, Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda, aktuelnim naporima za ispunjavanje kriterija EU-a i o pitanju izborne reforme kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda.
“Mislim da sam naišao na veliko razumijevanje s tom analizom, budući da je bitno da se na ovom najvišem nivou osvijeste nijanse i vrlo kompleksna politička situacija u BiH i na tom tragu ćemo nastaviti i sljedeće godine za vrijeme francuskog predsjedanja”, rekao je Plenković nakon završetka samita EU-a.
Dodao je da je francuski predsjednik Emmanuel Macron pozitivno reagirao na njegovo izlaganje i da je najavio da će se i francusko predsjedanje baviti temom jugoistoka Evrope.
Također je rekao da je od predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela zatražio da na jednom od budućih samita, najvjerovatnije za vrijeme francuskog predsjedanja u prvoj polovini sljedeće godine, kao posebna tema bude Bosna i Hercegovina.
Čelnici EU-a poslali su sa svoga samita upozorenje Rusiji da bi svaka daljnja agresija na Ukrajinu imala za nju ozbiljne posljedice i ozbiljne troškove. Pozvali su Rusiju da smanji napetosti prouzrokovane gomilanjem vojske na ukrajinskim granicama te istakli punu podršku ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.
Čelnici EU-a također su osudili bjeloruski režim za iskorištavanje migranata i stvaranje humanitarne krize na istočnim granicama EU.
U zaključcima o vanjskim aspektima migracije, čelnici su također ponovili svoju osudu pokušaja trećih zemalja da instrumentaliziraju migrante u političke svrhe i naglasili potrebu za razvojem alata za rješavanje pitanja instrumentalizacije migracija.
(SB)
(38)