Taj nalaz imam kući i u telefonu, šećer je bio u granicama normale, svi nalazi su bili tip-top. Tad mi je tehničar kazao da mi je šećer 22,2 i da je to dijabetes – prisjetio se Šabanija…
Koronavirus može zahvatiti gušteraču u teškim slučajevima tako da virus zarazi beta stanice koje proizvode inzulin, pokazalo je njemačko istraživanje.
U istraživanju se navodi da se kod nekih pacijenata koji su teško pogođeni koronavirusom razvijaju simptomi slični dijabetesu, a oni koji već boluju od dijabetesa dolazi do pogoršanje metabolizma.
Niz je primjera koji to potvrđuju, a zabilježeni su i slučajevi nastanka dijabetesa usljed zaraze koronavirusom, kao što je to slučaj kod Samira Šabanije iz Visokog, koji je prije zaraze COVID-19, kako je ispričao za Faktor, bio sasvim zdrav.
Prema njegovim riječima, on je 31. jula radio sve nalaze, koji su bili dobri, a mjesec kasnije hospitaliziran je u Kantonalnoj bolnici u Zenici zbog COVID-19.
– U bolnicu sam primljen 31. augusta zbog obostrane upale pluća, te su mi tu, između ostalog, radili i nalaze. Dok sam ležao u bolnici, čuo sam medicinskog tehničara kako govori: “Pa možda on sam sebi daje”. Pitao sam ga šta sam sebi dajem, a on je krenuo da mi da inzulin. Kazao mi je da sam možda i imao dijabetes, a da nisam znao. Tačno mjesec ranije bio sam na godišnjem i iskoristio priliku da se kontrolišem i uradim nalaze. Taj nalaz imam kući i u telefonu, šećer je bio u granicama normale, svi nalazi su bili tip-top. Tad mi je tehničar kazao da mi je šećer 22,2 i da je to dijabetes – prisjetio se Šabanija.
Bez naznaka dijabetesa
Dodao je da je u bolnici proveo osam dana, od kojih je tri primao kisik.
– Kad sam bio u podrumu zeničke bolnice, stanje je bilo lošije, bilo i je i straha i svega. Nakon izlaska iz bolnice nastavio sam sa terapijom za dijabetes, pijem Siofor tri puta dnevno. Redovno sam nastavio kontrole kod interniste, a jutarnji šećer pod terapijom je sad otprilike 8 ili 9. Prije zaraze koronom nije bilo nikakvih naznaka dijabetesa, svi nalazi su bili uredni – istaknuo je, te dodao kako njegov slučaj nije jedini.
Prema riječima dr. Dragana Stevanovića, specijaliste interne medicine i subspecijaliste dijabetologa, u svakoj infekciji će, kod onoga ko ima predispozicije ili preddijabetes, to eskalirati u dijabetes.
– Bilo koja infekcija ili stres će biti okidač za takvo nešto. Mi kažemo da tip 1 dijabetesa nastaje autoimuno, a da okidač može biti najčešće neka virusna infekcija tog autoimunog procesa koji uništava beta-Langerhansove stanice pankreasa. Ne znam zašto bi ekskluzivitet za koronavirus bio da neće biti okidač za razvoj imunološkog procesa koji bi mogao uništiti beta-Langerhanskove stanice i da izazove dijabetes tipa 1, kada nemate apsolutno inzulina. Teoretki je to moguće, ali i iz iskustva i prakse imam nekoliko prijatelja, koji su vjerovatno bili u nekoj latentnoj fazi gdje je Covid-infekcija manifestovala šećernu bolest koja se i nakon saniranja COVID-19 održala – naglasio je.
COVID-19 može biti okidač
Dr. Stevanović je dodao da svaka infekcija i stres poremeti regulaciju šećera.
– Ako su bili na terapiji i ako nisu, za one koji su bili neki preddijabetes i imali granične vrijednosti šećera, a nisu to pratili ili nisu znali, kod njih će izbaciti u manifestni tip dijabetesa – kazao je.
Odgovarajući na pitanje koliko je moguće da kod osoba koje za vrijeme infekcije COVID-19 imaju visoke vrijednosti šećera, te vrijednosti se u nekom trenutku vrate u normalu, dr. Stevanović je rekao da su tokom COVID-19 i nakon COVID-19 “još akutni imunološki odgovori, gdje sigurno radi nadbubreg sa svojim hormonima krotizolom i adrenalinom, kao hormonima stresa i to sanira šećer”.
– Toga stvarno ima. Kako smo se svi orijentirali samo na COVID-19, ne razmišljamo o drugim stvarima jer svaka virusna infekcija, pa i COVID-19, može biti okidač za to stanje koje se na neki način manifestuje ili pogorša – zaključio je.
(Faktor/DEPO PORTAL/ad)
(20)