Sveobuhvatni sporazum trebao bi upravljati odnosima dviju zemalja idućih 20 godina, no dio iranske javnosti je sumnjičav,
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian i ruski čelnik Vladimir Putin trebali bi se u petak sastati u Moskvi kako bi potpisali ugovor o strateškom partnerstvu, koji je nastajao godinama. Taj dugo očekivani sporazum o suradnji upravljat će odnosima dviju zemalja – koje su na udaru teških zapadnih sankcija i koje nameću ograničenja za njihove vitalne energetske industrije – idućih 20 godina, istaknuo je iranski veleposlanik u Moskvi.
Također, ovo nije prvi put da Teheran potpisuje opsežan dugoročni sporazum s drugom zemljom. Godine 2021. Iran i Kina sklopili su 25-godišnji ugovor koji pokriva više sektora, no sporazum je javnost dočekala s povećalom u ruci i iranski se teokratski režim suočio s kritikama jer su neki promatrači zaključili da je Teheran napravio pretjerane ustupke. U to su vrijeme iranski dužnosnici objašnjavali da je taj dogovor tek plan te da ne uključuje detaljne sporazume.
Sada u javnosti postoji slična zabrinutost u vezi odredbi sporazuma s Rusijom, posebice s obzirom na vrlo ograničenu razinu popularnosti Kremlja među Irancima. To neraspoloženje prema Moskvi svoj korijen ima u nekim povijesnim događajima, uključujući gubitak nekoliko iranskih provincija u kavkaskoj regiji, poput Azerbajdžana, i njihov dolazak pod rusku kontrolu početkom 19. stoljeća.
Bez priznanja okupiranih ukrajinskih područja
Govoreći za Middle East Eye (MEE), jedan informirani iranski dužnosnik, kako navodi ovaj medij, rekao je da je nacrt
Masoud Pezeshkian i Vladimir Putin
Prema vladinom izvoru, sporazum se sastoji od 47 članaka koji se odnose na širok raspon područja, uključujući suradnju u tehnologiji, informacijskoj i kibernetičkoj sigurnosti, suradnju u projektima korištenja nuklearne energije u miroljubive svrhe, zajedničke napore u borbi protiv terorizma, regionalnu suradnju, pitanja okoliša, pitanja vezana uz Kaspijsko more i borbu protiv pranja novca i organizirani kriminal. Ostale odredbe odnose se na obrambenu i vojnu suradnju, poput vojne obuke i zajedničkih inicijativa, iako će specifični detalji u tom dijelu zahtijevati daljnje sporazume i ugovore.
Izvor je istaknuo da sporazum uključuje i klauzulu koja zabranjuje objema stranama da podržavaju ili pomažu agresorima na jednu ili drugu zemlju, kao i davanje dopuštenja da se njihovi teritoriji koriste kao baze za takve akcije.
Jedna od ključnih klauzula sporazuma odnosi se na teritorijalnu cjelovitost, točku od posebnog značaja za Iran zbog stalnog polaganja prava Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) nad tri zaljevska otoka koje Iran kontrolira od 1971. godine. Ipak, ova klauzula ne uključuje priznanje ukrajinskog poluotoka Krima, koji je Rusija ilegalno okupirala i anektirala 2014, godine, kao ni drugih spornih ukrajinskih regija. Također, prema sporazumu, obje zemlje će se obvezati na suprotstavljanje nezakonitim ekstrateritorijalnim sankcijama, uključujući sekundarne sankcije SAD-a, te na međusobnu potporu na međunarodnim forumima.
Međusobne prozivke zbog sirijskog debakla
No, iranski vanjskopolitički analitičar rekao je za MEE da bi se ova klauzula mogla suočiti s izazovima ako se ponovno uvedu sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, s obzirom da je Rusija članica Vijeća sigurnosti i obvezna je zastupati prvenstveno vlastiti položaj. Ovaj problem mogao bi isplivati ako europske zemlje aktiviraju povratni mehanizam (snapback mechanism – automatsko ponovno uvođenje sankcija Vijeća sigurnosti UN-a Iranu) za ponovno uvođenje sankcija prema Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu o nuklearnom programu Irana (JCPOA), nuklearnom sporazumu iz 2015. između Irana i svjetskih sila (iz kojeg je izabrani američki predsjednik Donald Trump uobičajeno kratkovidno povukao SAD u svom prvom mandatu, op.a.) prije listopada ove godine, kada je desetgodišnjica sporazuma te krajnji rok za odluku hoće li se produljiti Rezolucija 2231 Vijeća sigurnosti UN-a kojom se podržava JCPOA i u kojoj se navodi spomenuti mehanizam.
Iran tvrdi da obogaćuje uranij u miroljubive svrhe, a pojačao je program otkako je Trump povukao Washington iz sporazuma i vratio stroge američke sankcije Teheranu.
Bašar al-Assad u posjetu vrhovnom iranskom vođi, ajatolahu Aliju Hameneiju, u doba dok je još vladao Sirijom
U međuvremenu, bilo je bojazni s obje strane da će nedavni događaji u Siriji utjecati na odnose između Teherana i Moskve, posebno nakon što je procurila audio snimka iranskog zapovjednika koji kritizira postupke Moskve tijekom munjevite ofenzive islamističkih pobunjenika u kojoj je svrgnut iranski i ruski saveznik i štićenik, sirijski diktator Bašar al-Asad.
Na toj se snimci čuje kako Behrouz Esbati, general Iranske revolucionarne garde (IRGC), govori da je Iran tražio 1000 kalašnjikova od Rusije kako bi osigurao kritičnu liniju bojišnice protiv napredovanja pobunjenika, ali da je taj zahtjev odbijen. Rusija je također, kao je rekao zapovjednik, odbila ulazak u Siriju iranskom zrakoplovu koji je prevozio oružje.
Esbati je dalje kritizirao rusku strategiju zračnih napada u Siriji, rekavši da umjesto ciljanja ključnih koncentriranih snaga predvodničke pobunjeničke skupine Hajat Tahrir al-Šam i slabljenja posredničkih snaga koje podupiru Turska i Katar, ruski napadi prvenstveno pogađaju stambena i pustinjska područja.
Iran i Europa upravo vode pregovore u vezi iranskog nuklearnog programa
Izvor iz iranske vlade osvrnuo se za MEE na te procurjele komentare. “Rusi imaju svoje pritužbe na nas, govoreći da nismo dobro radili na terenu, a mi zauzvrat imamo pritužbe na njih”. Ipak, dodao je da ove razlike neće biti prepreka snažnijoj suradnji dviju zemalja.
Iranski diplomat: ‘Prijete negativne posljedice‘
Nematollah Izadi, posljednji iranski veleposlanik u Sovjetskom Savezu, rekao je za lokalne medije da Pezeshkianov posjet i potpisivanje pakta o strateškoj suradnji, posebno uoči povratka Trumpa u Bijelu kuću 20. siječnja, služe kao mjera izgradnje povjerenja prema Rusiji. On je dodao da je cilj ovog poteza uvjeriti Moskvu i Putina da Teheran neće zapustiti svoj odnos s tom zemljom, čak ni u slučaju deeskalacije sukoba sa Zapadom i Sjedinjenim Državama.
No, jedan bivši iranski diplomat, stacioniran u Europi, izrazio je zabrinutost zbog bilo kakvog potencijalnog negativnog utjecaja koji bi ovaj sporazum mogao imati na tekuće pregovore Irana i Europe s ciljem rješavanja nuklearnog spora, a u tom je svjetlu također istaknuo da većina Iranu susjednih zemalja ne bi pozdravila uspješan ishod tih pregovora.
Ukidanje sankcija i naknadno širenje gospodarskih i trgovinskih aktivnosti, povećani izvoz energije i privlačenje stranih ulaganja, pojačali bi geopolitički utjecaj Teherana u odnosu na njegove susjede, ukazao je iranski diplomat.
Sjedinjene Države optužile su Teheran u rujnu za isporuku balističkih projektila malog dometa Rusiji za korištenje protiv Ukrajine te su nametnule sankcije brodovima i tvrtkama za koje su tvrdile da su uključene u isporuku iranskog oružja. Teheran uporno negira da je Moskvu opskrbio projektilima.
(Jutarnji list)
(173)
Related posts:
MACRON POZIVA NA SMIRIVANJE: “Zagovaram slobodu, ali to ne znači da podržavam sve što se nacrta”!
Broj mrvih u Beču porastao na četiri, policija i dalje traga za jednim napadačem
NAKON NASLOVA KOJI MU SE NIJE DOPAO DEPO Portal odgovara Vojinu Mijatoviću: Čemu svađa za još jedan populistički poen više?!
DODIKU NIJE SJELA PETRITSCHEVA IZJAVA: “Nasilnik će jednog dana odgovarati”
Faruk Kajtaz: Dodikova jedina relevantna međunarodna adresa su Moskva i Kremlj
(UZNEMIRUJUĆE) Osude Izraela zbog fotografija zatočenih Palestinaca u donjem rublju
SENZACIONALNO OTKRIĆE PORTALA “ISTRAGA”: Tužioci Pašić i Čampara “zaboravili”- “Šmrk mi je rekao da je isfinansirao cijelu Konakovićevu kampanju i da će mu njegovi tužioci pokriti krivična djela”
(UZNEMIRUJUĆE) ISPOVIJEST DOKTORICE KOJA JE PREŽIVJELA GENOCID U SREBRENICI: NAJVEĆI STRAH JE BIO DA ĆU PASTI
NIHAD UK PORUČIO ŠAPIĆU: “Ukoliko imate namjeru sprovoditi svoju zamisao da Beograd po mjeri svoje ideologije gurnete još dublje…”
Benjamina Karić: Banja Luka je u Bosni i Hercegovini i nikada neće biti Srbija
