Zašto je važno boriti se za istinu i protiv laži Dodikove političke oligarhije. Najmanje tri su razloga za to.
Anto Domazet, član Predsjedništva SDP BiH, povodom posljednih javnih istupa Milorada Dodika, u kojima tvrdi da Ustav BiH nije nadležan za određene nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine kaže:
„Točno je da sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu Ustavom BiH izričito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima (član 3.3.a Ustava BiH).
Ali, točno je i to da član 3.5. pod naslovom Dodatne nadležnosti u tački a. predviđa da će „Bosna i Hercegovina preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta…u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti“.
Dakle, može Dodik metodama Gebelsa uvjeravati javnost da su nadležnosti sa entiteta nezakonito prenesene na institucije BiH i da sada samo traži da se vrate entitetima kako bi se tako uskladile sa Ustavom.
Treba razotkrivati tu gnusnu laž: nadležnosti na kojima posebno insistira – vojska, indirektno oporezivanje, Visoko sudsko-tužilačko vijeće, a sada i nadležnost nad lijekovima – sve su to na Ustavu zasnovani prenosi nadležnosti na institucije BiH o kojima su se saglasili entiteti i samo se saglasnošću entiteta mogu vratiti na entitete. A te saglasnosti očigledno nikada neće biti.
Zašto je važno boriti se za istinu i protiv laži Dodikove političke oligarhije. Najmanje tri su razloga za to.
Prvo, razotkriti neustavno djelovanje Dodikovog režima na ukidanju nadležnosti institucija BiH u domenu lijekova, što je već bjelodano jasno i kao takvo treba da bude energično odlukama visokog predstavnika anulirano i dovedeno u sklad sa Ustavom BiH. A što se tiče krivične odgovornosti zvaničnika RS za takvo djelo na potezu su Tužilaštvo BiH i RS.
Drugo, zalaganje za pravnu državu u kojoj će ustav i zakoni odlučivati o ponašanju pojedinaca i institucija, a ne bahati političari sa političkom kulturom 19. stoljeća.
Tako će se odmah znati da ambicije da se ukinu oružane snage BiH, sistem indirektnog oporezivanja i VSTV nemaju nikakvih izgleda na uspjeh. Prije će to biti dramaturgija za neke druge ciljeve, kao što sada smekšani Dodik postavlja pitanje vlasništva nad šumama kao uvjet da se započne proces pregovaranja za prevazilaženje ustavne i političke krize u BiH.
Treće, prenos nadležnosti ne samo da neće krenuti retrogradno, u smislu vraćanja nadležnosti na entitete, nego će jačati u budućnosti kako se i ako Bosna i Hercegovina bude napredovala ka Europskoj Uniji.
Jer za taj put potrebno je imati niz institucija na državnom nivou, a i sama struktura ministarstava ili sadržaj rada postojećih ministarstava mora uključiti niz pitanja kao nadležnost države – poljoprivreda, energija, okoliš, upravljanje otpadom, antiklimatske promjene, e(i)migracije i niz drugih.
Razvoj demokracije, ekonomski i socijalni razvoj, podrazumjevaju snažnu ulogu pravne i socijalne države i vladavinu prava. Čak i visoko decentralizirana država kao što je BiH, mora imati balans između državne, regionalne (U F BiH nju čine i kantoni) i lokalne vlasti, što znači da sa ekonomskim i političkim razvojem i dubljom integracijom u globalne integracije (Svjetska trgovinska organizacija, Europska Unija, NATO) na osnovi demokratskih odluka građana i naroda u BiH nužno moraju jačati i institucije države BiH. Tu nema igre bake ćore, logika razvoja djeluje neumoljivo i nju nikakvo političko pijanstvo ni Dodika ni njemu sličnih neće mijenjati stvari u realnom životu.
Naravno, loše politike, a takve su primarno nacionalne politike i druge politike koje zanemaruju interese zajedničkog života građana i naroda ove zemlje mogu ove zakonitosti razvoja usporavati, ali ne i onemogućiti. Promjene politika su jednako važne u BiH kao i promjene u Ustavu i zakonima, jer u konačnom ustavne i zakonske promjene su refleksije dominantnih politika“, navodi Domazet.
(26)