Putinov plan A je propao. Šta će se desiti ako mu uspije plan B... — Sarajevograd.org

Autor: Raport.ba

Hrabar i briljantan odgovor Ukrajine na napad Rusije s pravom se slavi u cijelom svijetu. Ali to bi moglo prikriti rastuću opasnost.

Dok je napad na Kijev i okolnu regiju propao, strategija Moskve na jugu i istoku Ukrajine mogla bi uspjeti.

Ako to učini, Rusija će Ukrajinu pretvoriti u ekonomski osakaćenu državu, bez izlaza na more i s tri strane ugroženu ruskom vojnom moći, uvijek ranjivu na još jedan upad iz Moskve.

Trebat će mnogo više vojne pomoći sa Zapada kako bi se osiguralo da se ovaj katastrofalni ishod ne dogodi, piše Washington Post.

Kao što je Can Kasapoglu, vojni učenjak i strateg, pronicljivo istaknuo u prvih nekoliko sedmica rata u eseju za Hudsonov institut, u Ukrajini se vode dva različita rata, jedan na sjeveru i jedan na jugu, i potonji je bio “radikalno uspješniji” za Moskvu.

Rusija je uspjela premjestiti snage i zalihe iz svojih baza na Krimu i zauzeti gradove Melitopolj i Herson. Mariupolj je sada opkoljen i napadnut od strane ruskih trupa, a ukrajinske snage zarobljene tamo ne mogu se opskrbiti.

Pristup Ukrajine Azovskom moru je blokiran, a, ističe Kasapoglu, ruske snage imaju susjedni kopneni koridor od Krima duboko u Donbas. Pokušavaju se pomaknuti i na zapad, od Hersona do Odese.

Odessa je nagrada. Kao glavna luka iz koje Ukrajina trguje sa svijetom, to je ekonomski najvažniji grad za Ukrajinu. To je također grad prepun simboličkog značaja.

Ovdje je 1905. pobuna na bojnom brodu Potemkin (proslavljenom filmom Sergeja Eisensteina) označila početak nevolja carske Rusije. Da Odesa padne,

Ukrajina bi bila praktički bez izlaza na more, a Crno more bi u biti postalo rusko jezero — što bi gotovo sigurno dovelo u iskušenje Moskve da proširi svoju vojnu moć na Moldaviju, koja ima svoju otcijepljenu regiju ispunjenu mnogim govornicima ruskog (Pridnjestrovlje).

Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi ovaj ishod predstaviti kao veliku pobjedu, oslobađanje govornika ruskog, osvajanje ključnih gradova i luka i pretvaranje Ukrajine u neodrživu vazalnu državu.

To se ne smije dogoditi, a Ukrajinci se žestoko bore da to spriječe. Na istoku Ukrajine Rusi pokušavaju napredovati od Hersona, kroz grad Mikolajiv, ali ih sputava iznimna hrabrost stanovnika grada, koji su navodno digli u zrak most koji povezuje grad s Odesom i blokirali željezničku prugu staze.

Ove sedmice ukrajinske snage su tvrdile da su uspjele razmjestiti svoje nikad korištene projektile Neptun i potopiti rusku raketnu krstaricu Moskva.

Ipak, važno je zapamtiti da je, prije invazije, Rusija imala prednost 10 prema 1 u izdacima za obranu u odnosu na Ukrajinu – i čini se da je Putin odlučan nastaviti dalje, bez obzira na troškove.

Šta mogu učiniti Sjedinjene Države i Zapad? Mnogo više od svega što već rade. Ukrajini treba više oružja, posebno onog koje joj daje golemu asimetričnu borbenu moć.

Penzionisani general pukovnik Mark Hertling, koji je bio dalekovid u dijagnosticiranju ruskih slabosti i snaga Ukrajine, objasnio mi je da Ukrajini treba više opreme koja joj omogućuje brzo manevriranje oko krutih ruskih snaga.

To znači helikoptere, naoružane Humvee, višestruke raketne sisteme i dronove svake vrste. Turski dronovi pokazali su se nevjerovatno učinkovitim oružjem u ovom sukobu.

Hertling poziva da se Ukrajini da više takvih, kao i američkih “kamikaze” dronova i obavještajnih dronova.

Ruska mornarica, koja se gomilala u Crnom moru, i dalje predstavlja veliku opasnost za Odesu, prijeteći ili da će je opsaditi ili pokrenuti amfibijsko iskrcavanje iza ukrajinskih linija. Unatoč navodnom uspjehu projektila Neptun,

Ukrajina nema kapacitet zaustaviti rusku mornaricu. NATO bi trebao razmisliti o tome da učini nešto slično onome što je radio tokom balkanskih ratova 1990-ih.

Trebao bi provesti embargo oko tih voda, spriječiti ruske trupe da uđu kako bi napale ukrajinske gradove ili opskrbili ruske snage.

Brodovi NATO-a djelovali bi iz međunarodnih voda, izdavajući svim brodovima koji se približavaju “obavijest pomorcima” da su NATO snage aktivne u tom području i upozoravajući ih da ne ulaze.

Penzionisani admiral James Stavridis, bivši vrhovni saveznički komandant NATO-a, podržava akcije koje je Bidenova administracija poduzela, ali poziva na agresivniji odgovor Zapada na svim frontama.

Dajte Ukrajini borbene avione i sisteme protuzračne odbrane, tvitao je, te dodao da im se pomogne u kibernetičkim napadima i daju protubrodske rakete da “potopi ruske brodove u [Crnom] moru”.

Sjedinjene Države su od invazije Ukrajini poslale oko 16 milijardi dolara pomoći. U međuvremenu, očekuje se da će svijet ove godine platiti Rusiji 320 milijardi dolara za njenu energiju.

Ekonomske sankcije neće natjerati Putina da prekine rat sve dok postoji ta rupa. Jedini pritisak koji će Rusiju natjerati za pregovarački sto je vojni poraz — na jugu. Putinov plan A nije uspio, ali ne možemo dopustiti da njegov plan B uspije.