Trumpov poziv na ‘raščišćenje’ Gaze izazvao je bijes u Amanu, a dobro pozicionirani izvori su rekli Middle East Eye-u da je američki saveznik spreman za rat…
Jordan je spreman objaviti rat Izraelu u slučaju da premijer Benjamin Netanyahu pokuša nasilno protjerati Palestince na svoju teritoriju, saznaje Middle East Eye.
Upozorenje dolazi nakon ponovljenih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi volio da Jordan i Egipat prihvate Palestince kao dio poteza za “čišćenje” Pojasa Gaze.
Dobro pozicionirani izvori u Amanu i Jerusalemu rekli su za MEE da je posljednje što Jordan želi rat i da je željan mirnog rješenja. Ali oni su odlučni da će Jordanci zatvoriti granicu ako izbjeglice počnu prelaziti u zemlju.
Ako Izraelci pokušaju da ga ponovo otvore, to bi bio “casus belli”, rekao je jedan izvor.
Jordanci nemaju iluzija da bi mogli dobiti rat s Izraelom, ali vjeruju da ne bi imali izbora osim da se bore.
Jordan je ranije poslao dodatne bataljone na svoje zapadne granice nakon nedvosmislene izjave iz Amana da će svaki pokušaj prisiljavanja Palestinaca preko granice smatrati grubim kršenjem mirovnog sporazuma te zemlje s Izraelom iz 1994. godine.
Izrael je odgovorio stvaranjem nove istočne divizije koja će čuvati svoju granicu s Jordanom.
Jedan izvor je rekao za MEE da je Trumpov prijedlog “egzistencijalno pitanje” i za Jordan i za dinastiju Hašemita, ističući da je Aman treća najsiromašnija zemlja u pogledu vode na svijetu.
Njegovih 12 miliona ljudi živi uglavnom u pojasu zemlje duž izraelske granice, blizu rijeke Jordan. Jednostavno ne bi bilo u stanju da primi značajan priliv izbjeglica, rekli su.
Jordanska crvena linija
Dok bi Izraelci sa svojim izuzetno superiornim vojnim resursima mogli brzo ostvariti konvencionalnu pobedu, oni bi morali da drže pod kontrolom prostranu teritoriju sa otvorenom pustinjskom granicom na istoku.
Izraelska granica sa Jordanom proteže se na 400 km, gotovo cijelom dužinom zemlje i 10 puta duža od granice Izraela sa Gazom. Veći dio graničnog područja je planinski, krševit i u dijelovima gotovo nemoguće savladiv za policiju.
Ovo povećava izglede za vrstu dugotrajne gerilske borbe koja je na kraju otjerala Amerikance iz Iraka i Afganistana. Gotovo sigurno bi privuklo borce iz Sirije, Iraka, Saudijske Arabije i drugih arapskih zemalja. Jordan ima otvorenu pustinjsku granicu i na istoku.
Odnosi između dvije države su u svakom slučaju bili zahladnjeli. Jordanska vlada nije skrivala sve veći užas zbog napada na Gazu i talasa zvjerstava naseljenika i etničkog čišćenja na Zapadnoj obali.
Ubrzo nakon početka sukoba u Gazi u oktobru 2023., jordanski kralj Abdulah je izjavio: “Po pitanju izbjeglica koje dolaze u Jordan… to je crvena linija.”
Ipak, prošle sedmice Trump je izjavio da je razgovarao s kraljem Abdullahom i rekao mu: “Volio bih da preuzmete više”, kao dio plana za “čišćenje” 1,5 miliona ljudi iz Pojasa Gaze.
Tokom sastanaka sa evropskim zvaničnicima u Bruxellesu u srijedu, kralj Abdullah je ponovio ” nepokolebljiv stav Jordana o neophodnosti uspostavljanja Palestinaca na njihovoj zemlji i sticanja njihovih legitimnih prava, u skladu sa rješenjem o dvije države”.
Jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi slično je u ponedjeljak rekao da se “svaka diskusija o alternativnoj domovini za Palestince odbija”.
Situaciju znatno komplicira činjenica da je Trump već prekinuo američku pomoć Jordanu, a postoji bojazan da bi američki predsjednik mogao postaviti jordansko prihvatanje palestinskih izbjeglica kao uvjet za obnavljanje pomoći. Prisustvo američkih baza u Jordanu je dodatni problem.
Priliv izbeglica bi poremetio delikatnu etničku ravnotežu u zemlji. Više od 2 miliona Jordanaca registrirani su kao palestinske izbjeglice. Druge procene operiraju sa daleko višom cifrom, vjerovatno čine većinu stanovništva.
Nestabilnost i etnički sukobi
Brzi priliv izbjeglica u Jordan tokom Nakbe 1948. i ponovo 1967. doveo je do Crnog septembra 1970. godine, kada je Hašemitska dinastija slomila palestinske frakcije za koje se bojala da su pokušavale preuzeti državu.
Izvori kažu da Jordan strahuje da bi priliv izbjeglica doveo do obnavljanja građanskih sukoba. Stanovništvo Jordana je već naljutilo sukob u Gazi, a izbjeglice iz Gaze i Zapadne obale predstavljale bi dodatni destabilizirajući faktor.
U subotu su visoke diplomate iz Egipta, Jordana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Katara odbacile bilo kakvo prisilno raseljavanje Palestinaca tokom sastanka u Kairu.
“Potvrđujemo naše odbacivanje [svakih pokušaja] da se kompromituje neotuđiva prava Palestinaca, bilo kroz aktivnosti naseljavanja, deložacije, anektiranja zemlje ili kroz preotimanja zemlje od njenih vlasnika u bilo kom obliku, ili pod bilo kojim okolnostima i opravdanjima”, zemlje navodi se u zajedničkom saopćenju.
Verzije Trumpovog prijedloga o izvozu Palestinaca u Jordan datiraju barem iz takozvanog Allon plana, nazvanog po izraelskom političaru Yigalu Allonu. Nakon rata 1967. Allon je pozvao na aneksiju većeg dijela Zapadne obale.
Hašemiti su također čuvari islamskih i kršćanskih svetih mjesta u Jerusalemu. Svaki potez da se sruši Kupola na stijeni ili džamija Al-Aqsa radi izgradnje trećeg jevrejskog hrama – što je cilj mnogih ekstremno desničarskih grupa u Izraelu – također bi bio casus belli, rekli su izvori.
Zabrinjavajuće je da je čak i Pete Hegseth, Trumpov novi sekretar odbrane, nepromišljeno pozvao na izgradnju trećeg jevrejskog hrama na mjestu džamije Al-Aqsa u Jerusalemu.
(TBT)
(851)