Rad pod kontrolom vlasti i imenovanja po potrebi. U Republici Srpskoj više od 700 osoba nalazi se na čelu institucija, javnih poduzeća i fondova.
Neki od njih godinama samo u statusu vršitelja dužnosti. Zakon o državnim službenicima jasno propisuje da se na ovu poziciju osoba može imenovati na razdoblje od 90 dana uz moguća dodatna dva mandata. Ali zakon se krši. Očekivano, s ciljem da sustav ne izgubi kontrolu.
Fondom zdravstvenog osiguranja RS-a upravlja vršilac dužnosti direktora već skoro osam godina. Investiciono-razvojnom bankom upravlja v. d. direktora duže od četiri godine, slično kao i u Elektroprivredi. Ista slika u mnogim bolnicama, preduzećima, institucijama koje u sebi imaju prefiks javno.
Pomenuti vršioci dužnosti često imaju i dvostruke funkcije, pa su mnogi od njih i poslanici ili odbornici. Za premijera RS-a Radovana Viškovića ništa sporno:
„Puno je lakše s njima raditi kad su v.d. Kad se imenuju oni sami postanu institucija i misle da je neki resurs njima dat na raspolaganje i da ne mogu polagati račun nikome u ovoj zemlji. I tuže i dobijaju nekakve sudske presude.“
Dodaje premijer da na taj način pokazuju i odgovornost za kvalitet poslovanja. Za opoziciju, Viškovićeva izjava je manipulacija, jer, kako kažu, statusi vršilaca dužnosti služe za pritiske i ucjene da bi bili zadržani stranačka disciplina i koalicioni sporazumi.
„Dolazimo u situaciju da Radovan Višković priča takvu priču, a vidimo da se kriminal dešava u gotovo sve i jednom javnom preduzeću. Nevjerovatno je da ih ima toliko da su u statusu vršilaca dužnosti kao, naprimjer, Luke Petrovića, koji dobro radi za stranku“, kaže Đorđe Vučinić, poslanik Liste za pravdu i red u NSRS-u.
U nevladinom sektoru ističu da su zakoni koji definišu određene oblasti nedorečeni i daju mogućnost za manipulacije.
“Vršioci dužnosti su propisani svaki svojim zakonima. Da bi se ovo primjenjivalo na ispravan način, moraju biti konkretnije odredbe zakona koje se tiču vršilaca dužnosti”, ističe Marko Vujić, saradnik za pružanje pravne pomoći u Transparency Internationalu.
Ipak, postoje i zakoni koji su precizniji definisani, ali se takođe ne poštuju. Premijer i za njih ima rješenje.
“Pa dobro, promijenićemo zakon, šta je problem”, poručio je Višković.
“Sada vidimo da će kršenje zakona biti pokriveno izmjenom tog zakona i to će, praktično, biti legalizovano”, ističe Ivana Korajlić, izvršni direktor Transparency International.
I Đorđe Vučinić takođe šokiran najavom da će se zakon ovako mijenjati. Kaže da to najbolje pokazuje u kakvom se sistemu živi, te da će pravosudne institucije prespavati i ovaj slučaj, praktično, priznanja svjesnog kršenja zakona.
(Ljudski.ba)
(191)