SARAJEVU PRIJETI EKOLOŠKA KATASTROFA: Zbog deponije Smiljevići ugroženo 60.000 stanovnika

Zbog deponije Smiljevići u Sarajevu svakodnevno je ugroženo zdravlje 60.000 stanovnika, a glavnom gradu BiH prijeti ekološka katastrofa.

Stanovništvo koje živi u neposrednoj blizini deponije izloženo je isparavanjima s deponije, a sve se reflektuje na zrak, vodu, zemljište.

Građani naselja Zabrđe, Sokolje, Briješće, Boljakov Potok, Buča Potok i Dolac u srijedu 2. novembra organizirat će proteste te će blokirati kamione i odlaganje smeća na deponiju. Kako je potvrdio za Patriju Munir Gaković, predsjednik Mjesne zajednice Zabrđe stanovnici će se okupiti u ulici Avde Palića i Adema Buče. Očekuje se oko 1.000 ljudi.

– Mi imamo puno djece sa smetnjama zbog zagađenja. Imamo troje djece koji su radili nalaze u Turskoj sa identičnim simptomima. Jedno dijete oboljelo je od aplastične anemije. Naseljima se širi nesnosan smrad – kazao je Gaković.

On je potvrdio da su predstavnici mjesnih zajednica alarmirali nadležne u Kantonu Sarajevo, da su obavljeni razgovori sa premijerom KS Elmedinom Konakovićem, ministrima ali da reakcije nema.

Gaković je kazao da je istražujući o deponiji pronašao podatak da se ona do 2020. godine trebala zatvoriti. No, sam proces zatvaranja deponije traje od pet do deset godina.

Izvor novinske agencija Patria koji je dobro upoznat sa situacijom na deponiji Smiljevići navodi da je na deponiji trebalo napraviti reciklažni sistem, a da se na deponiju odlaže samo onaj otpad koji se ne može reciklirati.

– Ovakav način odlaganja otpada je davno prevaziđen u svijetu. Trebalo se naći načina da se iz otpada pravi energija i i da se ide na koncept sanitarne deponije. Zatvaranje deponije je proces koji traje od 5 do 10 godina i on je već davno morao početi, ali nije bilo sluha nadležnih. Deponija sa sobom nosi zagađenja i aerozgađenja, sve ide u podzemne vode – kaže naš sagovornik.

Također, ukoliko se počne sa odlaganjem otpada na regionalnu deponiju Mošćanica doći će do poskupljenja usluge odlaganja komunalnog otpada.

Najveća odgovornost ukoliko dođe do ekološke katastrofe i posljednica opasnih po ljudske živote snose KJKP Rad, Fond za zaštitu okoliša FBiH, Vlada i Kanton Sarajevo.

– Mora se napraviti dobar projekat i kandidovati se za sredstva Evropske unije – kaže izvor Patrije.

Gaković je kazao da od 2011. godine nisu izvršena ulaganja u deponiju.

– Mi ne želimo zarazu i ekološku katastrofu. Mi ne želimo više čekati – kazao je Gaković najavljujući za 3. novembar okupljanje ispred Tužilaštva BiH.