"Savezna vlada moraće da odgovori na za nju neprijatna pitanja o Šmitu" — Sarajevograd.org

Bivši ambasador Srbije u Njemačkoj Milovan Božinović kaže da će federalne vlasti morati da odgovore na za njih veoma neprijatna pitanja u vezi sa imenovanjem Kristijana Šmita na funkciju takozvanog visokog predstavnika u BiH, koja je Bundestagu uputila poslanička grupa Alternative za Njemačku /AfD/.

Božinović ocjenjuje da nova vlada neće moći da izbjegne da odgovori na svako od 18 pitanja koja je AfD podnijela Bundestagu u vezi sa ulogom Šmita u BiH, zatraživši ocjenu legitimnosti njegove pozicije s obzirom da je izostalo odobrenje Savjeta bezbjednosti UN za njegovo imenovanje.

– To znači da će nemačka vlast AfD-u, koji je druga po snazi partija poslije nedavnih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, odmah po konstituisanju parlamenta morati da odgovori na pitanja. Nadležna služba, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova službeno će morati da odgovori na sva pitanja AfD-a – kaže Božinović za “Sputnjik” govoreći o zahtjevu Alternative za Njemačku za parlamentarnu istragu u Bundestagu u vezi sa ulogom Šmita u BiH.

On navodi da poslanici AfD-a mogu da zatraže raspravu u parlamentu i da očekuju da se njemačka vlada odredi prema ovom pitanju.

– To će zavisiti od odgovora koje budu dobili jer će biti interesantno čuti šta su rekli na ova pitanja iz Ministarstva budući da je imenovanje Šmita vrlo sporno. Јer, ako je delovao u ime cele međunarodne zajednice onda je samo preko Saveta bezbednosti UN morao da dobije odobrenje, što se nije desilo jer njegovo imenovanje nikada nije stiglo do Saveta bezbednosti na raspravu – podsjeća Božinović.

Iz toga se može zaključiti, dodaje on, da su oni koji su Šmita tu postavili smatrali da je dovoljno da se pozovu na takozvana bonska ovlašćenja donesena u drugoj polovini devedesetih prema kojima je visoki predstavnik za BiH bio zadužen samo za nadgledanje sprovođenja Dejtonskog mirovnog plana i ni za šta drugo.

Božinović napominje da ovo svakako nije prijatno pitanje za novu njemačku vladu.

– Oni će se vaditi da to ili proizilazi iz odluka Saveta Evrope ili iz Kontakt grupe za BiH koja je nekada postojala. Ali, pravi i kvalitetan odgovor na ova pitanja oni nemaju i tu su Srbi iz Republike Srpske u pravu – izričit je Božinović.

Stranka AfD postavila je pitanje da li je njemačka Vlada formirala stav o međunarodnopravnom legitimitetu Šmita, s obzirom na nedostatak odobrenja Savjeta bezbjednosti UN i, ako jeste, kakav je taj stav. AfD je pitala i koje zaključke Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile da potvrdi Šmita kao visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN.

– Koje pravno obavezujuće odluke je, prema procjeni Savezne vlade, Šmit donio u 2022. i 2023. godini, da li je Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on? – naveli su iz AfD-a. Ta stranka pita da li njemačka Vlada u tim odlukama vidi prekoračenje nadležnosti koje Šmit ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne.

AFD je postavila i pitanje kakve posljedice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet BiH usljed ovih mjera, kao i to da li je njemačka Vlada preduzela korake da se imenovanje Šmita potvrdi u Savjetu bezbjednosti UN, i ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije.

– Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja Šmita kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način – navodi se u pitanjima AfD-a.

Ta stranka pita i da li se Vlada Njemačke bavila pitanjem da li su sudski procesi u BiH, posebno protiv predstavnika Republike Srpske – politički motivisani, i ako jeste, kakva su saznanja dostupna i koje mjere Savezna vlada preduzima, ukoliko ih ima, da osigura pravične i transparentne procese.

AfD je pitala i da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li odluke Šmita mogu dovesti do dalje političke destabilizacije regiona, i ako jeste, kakav je taj stav. Takođe je pitala da li je njemačka Vlada formirala stav o tome kako ocjenjuje djelovanje Šmita u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti BiH, i ako jeste, kakav je taj stav.

– Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li je djelovanje Šmita vrijedno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim, i ako jeste, kakav je taj stav. Da li je Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u vezi s imenovanjem i djelovanjem Šmita, i kakav je taj stav – pitali su iz AfD-a.

Iz te stranke su postavili i pitanje da li Savezna vlada vodi razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi Šmita, i ako da, s kojim partnerima i o kojim temama, te da li je Vlada formirala stav o tome kakve posljedice odluke Kristijana Šmita imaju po ekonomsku stabilnost BiH, i ako jeste, kakav je taj stav.

– Da li Savezna vlada vidi mogućnost ekonomske podrške EU radi smanjenja napetosti u regionu, i ako da, kakvu? Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla BiH u sprovođenju reformi za integraciju u EU, i ako da, koje? – pitali su iz AfD-a.

Postavljeno je i pitanje da li Vlada Njemačke smatra da trenutna uloga Kristijana Šmita doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način.

– Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakav uticaj odluke Kristijana Šmita imaju na zaštitu ljudskih prava u BiH, i ako jeste, kakav je taj stav? – pitali su iz AfD-a.