Ja sam tužio državu BiH zato što je ugroženo moje aktivno biračko pravo, odnosno zato što mi, Bosanci i Hercegovci, ne možemo da biramo koga hoćemo
Na službenoj stranici Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu danas u 10 sati trebala bi biti objavljena presuda prema apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića. Presudom je utvrđeno da su prekršena njegova ljudska prava u slučaju glasanja za kandidate za Parlamentarnu skupštinu BiH i Predsjedništvo BiH. Konkretnije zaključke moći će iznijeti nakon što bude poznat kompletan sadržaj presude, te na šta se sve BiH njome obavezuje.
Biračko pitanje
– Ova presuda je drugačija u odnosu na prethodnih pet – „Sejdić-Finci“, „Zornić“, „Pilav“, „Šlaku“ i „Pudarić“ – jer je u tim predmetima tražena zaštita njihovog pasivnog biračkog prava ili prava na kandidiranje i tu je utvrđena diskriminacija po osnovu etničke pripadnosti i mjesta prebivališta. Za razliku od njih, ja sam, nažalost, tužio državu BiH zato što je ugroženo moje aktivno biračko pravo, odnosno zato što mi, Bosanci i Hercegovci, tri miliona nas, ne možemo da biramo koga hoćemo. Ko može da ograniči nas koji živimo u bh. entitetu FBiH da glasamo samo za Bošnjake i Hrvate? Moramo moći glasati za sve – kaže Kovačević.
Za „Avaz“ navodi da je za provedbu ovakve presude potrebno promijeniti kompletnu paradigmu, jer je u tužbenom zahtjevu naveo da u BiH ne postoji demokratija, te da u nedostatku demokratije ovom zemljom upravljaju etničke politike. Da bi se to ispravilo, suverenitet i odlučivanje moraju se vratiti u ruke građana, a da bi građani mogli odlučivati, onda njihovo aktivno biračko pravo mora biti u cijelosti ispoštovano.
Kako je naveo, aktivno biračko pravo ugroženo je u izboru za članove Predsjedništva i Zastupnički dom PSBiH zbog postojanja kompenzacijskih lista koje su tajne i za koje mi ne glasamo.
Prohodnost zakona
– Dom naroda, kao zakonodavni organ, trebao bi biti biran na izborima, a ako će se baviti zaštitom kolektivnih prava etničkih zajednica, onda ne može biti zakonodavni organ. Tu sam se pozvao na mišljenje Venecijanske komisije, koja kaže da treba ukinuti Dom naroda, a kolektivna prava, samo u specifičnim pitanjima, prenijeti u proceduru u Zastupničkom domu. Kroz taj „filter“ ne bi prolazio svaki zakon, već samo onaj koji eventualno ulazi u prostor identitetskih pitanja. Prohodnost zakona tako bi bila maksimalna i ne bi moglo biti blokada. U sva tri slučaja sam tražio da se mora omogućiti prevazilaženje entitetske linije, jer to udara direktno na demokraciju pa manjina upravlja većinom. Država BiH je jedna – ističe Kovačević.
Nema napretka na EU putu
Presuda Evropskog suda za ljudska prava BiH mogla bi izazvati svojevrsni zemljotres na bh. političkoj sceni te zaustaviti sve dogovore koji su reforme dijelom vodili i u pogrešnom pravcu. Kovačević podsjeća da, prema Ustavu BiH, Evropska konvencija ima direktnu primjenu i prednost u odnosu na domaće zakonodavstvo, te da bi ona, pored ostalog, mogla osporiti i presudu Ustavnog suda BiH u slučaju „Božo Ljubić“. Uprkos skepticizmu i protivljenjima, koja su uslijedila odmah nakon objavljivanja informacije da je presuda po apelaciji Kovačevića pozitivna, važno je podsjetiti da bez implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava neće biti ni napretka na evropskom putu BiH.
(Avaz)
(193)