ŠOJINA LEKCIJA O SARAJEVU: Bilo je života i prije Osmanlija, političari da ne pišu istoriju

Bivši diplomataBiH i politički analitičar Slobodan Šoja osvrnuo se na rasprave oko proglašenja “novog” dana Grada Sarajeva.Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

 

 

 

Imaju naši papagaji običaj ponavljati nevjerovatnu glupost kako Povelja Kulina bana predstavlja „rodni list“ Bosne i Hercegovine. Ispada da Bosne nije bilo prije 29. avgusta 1189. godine, kad se na sreću roditelja konačno porodila!

 

 

U posljednje vrijeme forsira se slična nebuloza da se tačno zna kad je osnovano Sarajevo pa ispada da je Sarajevo bilo mrtvo more do izdavanja vakufname Isa-bega Ishakovića, februara 1462. godine.

 

 

Tako i ova vakufnama postade rodni list! Volimo mi često tvrditi da sve glavno počinje od nas, a da sve prije toga nema nikakav značaj.

 

 

Da li je baš prostor današnjeg Sarajeva bio mrtav do 1462. godine? Odgovor nije teško dati, stotine knjiga i tekstova o tome svjedoče. Koncizan odgovor dao je još davno jedan od vodećih sarajevskih naučnika u vrijeme Habzburga, Ćiro Truhelka.

 

 

U sarajevskom časopisu na njemačkom jeziku Bosnischer Bote za 1902. godinu, na stranicama 31-40 objavljen je tekst „Geschichte von Sarajevo“, Istorija Sarajeva. Truhelka veli: „Svojim od prirode povoljnim položajem, davala je okolina Sarajeva sve potrebne uslove za napredno naselje.

 

 

Plodno, bujnim rijekama nakvašeno polje okruživale su nekad gusto obrasle planine pune divljači, kroz koje su žuborili mnogi izvori, a cijeli kraj bio je prožet zdravom i snažnom gorskom atmosferom. Stoga se a priori može smatrati da je ovaj kraj već od najranijih vremena bio gusto naseljen.

 

 

A ovu su pretpostavku mnogostruko potvrdila istraživanja.Kod Butmira, blizu Ilidže, otkpano je na desnoj obali Željeznice prostrano naselje iz mlađeg kamenog doba, čiji su se stanovnici bavili fabričkom proizvodnjom kamenih artefakata i zemljanog suđa.

 

 

Tamošnji nalasci, iako stari tri hiljade godina, jasno svjedoče o srazmjerno visokom stepenu kulture prastanovnika Sarajevskog polja.Istovremeno sa ovim naseljem postojalao je u samoj okolini današnjeg Sarajeva na ograncima Trebevića na Zlatištu, Sobunaru i na Debelom Brdu drugo naselje, koje je nadživjelo za više od hiljadu godina ono prvo, jer ovdje i kasnije nailazimo na periode bronzanog, gvozdenog i rimskog vremena do najkasnijeg perioda njenog propadanja. Visovi ovoga naselja bili su utvrđeni kamenim bedemima, a Rimljani su na vrhu Debeloga Brda sazidali kastel.

 

 

U isto doba sa ovom rimskom tvrđavom bile su na Ilidži velike banje sa naseljem, čiji ostaci svjedoče o blagostanju rimskih naseljenika.I u srednjem je vijeku izvorni kraj Bosne bio prilično gusto naseljen. Ovdje je bila tvrđava Katera, čije nam je ime sačuvao Konstantin Porfirogenit, a čije se mjesto naslućuje na jednom brežuljku kod Kotorca.

 

 

Po ovom izvornom kraju dobila je ime Vrhbosna cijela župa i u njoj glavna tvrđava.“Tri stvari mi se čine važne kazati:

 

 

1. Osmansko Sarajevo jest nastalo uoči pada Bosne pod Osmansku prevlast, ali zašto i s kojim pravom zanemariti prethodnu istoriju prostora današnjeg Sarajeva? Šta ako neko predloži datum dolaska Rimljana na Ilidžu kao dan osnivanja Sarajeva?!

 

 

2. Sa istorijske i naučne tačke gledišta datum vakufname osim naučnog nema nikakav poseban značaj da bi se od tog datuma pravio neki veliki i važan događaj. To su događaji kod kojih je važna godina, ali ne i dan.

 

 

3. Sva tumačenja i rezultate istraživanja o prošlosti Sarajeva treba saopštiti u stručnim člancima ili knjigama, a ne razglašavati uvijek upitne zaključke preko skupštinskih zvučnika. Što manje istorije u političkim klupama to bolje!

 

(Ljudski.ba)

(380)

ŠOJINA LEKCIJA O SARAJEVU: Bilo je života i prije Osmanlija, političari da ne pišu istoriju

| Bosna i Hercegovina, Skandal, Slider, Vijesti |
About The Author
-