Historiograf Jovan Bajić tvrdi da se hrvatski identitet hercegovačkih katolika počinje spominjati tek dolaskom Austro-Ugarske monarhije u BiH, iza 1878. godine.
Srbijanska historiografija već vjekovima pokušava dokazati tezu da su svi narodi na prostoru ex Jugoslavije porijeklom Srbi pravoslavne vjere. Na tom projektu radila su najistaknutija imena srpske historiografije, ali i cijela armija historičara-amatera, kakav je primjerice izvjesni Jovo Bajić, navodno novinar porijeklom iz Kupresa, koji je na sebe privukao pažnju obimnim tekstom u kome pokušava dokazati da su svi stanovnici zapadne Hercegovine porijeklom pravoslavni Srbi koji su najprije pokatoličeni a potom i pohrvaćeni tokom 17. i 18. stoljeća.
Samozvani historičar-amater Bajić, gostovao je na opskurnoj srbijanskoj televiziji RAS, gdje je detaljno obrazložio svoju tezu o etničkom porijeklu zapadnih Hercegovaca. Bajić tvrdi da su stanovnici današnje zapadne Hercegovine pokatoličeni nakon proboja Mlećana na Jadransku obalu i da su se u to vrijeme zvali Latinima ili Šokcima. Bajić iznosi teoriju da su se zvali Šokcima jer su se krstili šakom pa su se zapravo prvobitno nazivali Šakcima!
Također tvrdi da se njihov hrvatski identitet počinje spominjati tek dolaskom Austro-Ugarske monarhije iza Berlinskog kongresa 1878. godine. Do tada nije bilo ni pomena da su katolici zapadne Hercegovine Hrvati.
Bajić se ismijava činjenici da se centralna kulturna ustanova u zapadnom Mostaru naziva po Hercegu Stjepanu Kosači, bosanskom velmoži pravoslavne provenijencije porijeklom iz okoline Foče.
Bajić također tvrdi da su sve do konca 18. stoljeća hercegovački Katolici slavili svoju pravoslavnu krsnu slavu i bili jednako sujevjerni kao i njihova pravoslavna braća koja su ostala u pradjedovskoj vjeri.
U nastavku pogledajte nastup živopisnog historiografa Jove Bajića.
(1469)