Piše: Željko Trkanjec
“Američki patrioti, budite miroljubivi.” Tako je Ivanka Trump oslovila rulju koja je u tom trenutku probijala policijski kordon pred zgradom Kongresa. Sličnim im se riječima obratio i njezin otac samo što je Ivanka vrlo brzo izbrisala svoj tweet, ali nedovoljno brzo da ne ostane zabilježen. Ova objava na Twitteru pokazatelj je nesigurnosti koja je posljedica uvjerenja da su ti razbijači u njezinim očima stvarno patrioti koji će vratiti vlast njezinoj obitelji (ne samo ocu) jer će natjerati taj nezahvalni Kongres da odbaci pobjedu mrskog joj Joea Bidena što god o tome rekli američki birači (nedavno je u javnost procurilo i njezino mišljenje o jebenim siromašnim ljudima koji je ne interesiraju – ali, i oni su birači).
No, tijekom četiri godine u Bijeloj kući izgradila je i politički instinkt koji ju je, prekasno, ali ipak, upozorio da politička budućnost njezine obitelji ne leži u rukama ljudi s konfederativnim zastavama u rukama i bikovskim rogovima na glavi. Oni su manjina, smanjujuća su manjina od 74 milijuna glasova koje je Donald Trump osvojio 3. studenog. A u toj su skupini većinu činili ljudi koji nisu bili spremni glasati za Bidena jer su ga doživljavali nasljednikom politike Baracka Obame i, jednostavno, prestarim, neki su tvrdili i dementnim. Trump im je djelovao aktivno, dinamično, bolja alternativa. Showman.
Apsolutni autsajder
Donald Trump je bio apsolutni autsajder na republikanskim predizborima za stranačku predsjedničku nominaciju 2016. godine, ali kad se s današnje pozicije promotri tko su bili ostali kandidati, može se izvući nekoliko zaključaka. Prvo, niti jedno od imena nije imalo posebnu političku težinu. Republikanska stranka nije uspjela tijekom osam godina Obamina mandata kroz Kongres ili guvernerske pozicije iskristalizirati političarku ili političara koji bi bio favorit na unutarstranačkim izborima. Ili koji bi se već u prvoj fazi predizbora profilirao/la kao džoker – kao primjerice Pete Buttigieg na prošlogodišnjim demokratskim predizborima.
Trump ima dobar javni nastup iako mu je retorika slaba točka. Ali upravo je to bila njegova dodana vrijednost jer se obraćao skupinama birača koje žele kratke, jasne rečenice. Njegov slogan “tiha većina” bio je doista pogodak u sridu. A politička je nekorektnost savršeno odjekivala prerijom. “Da ubijem nekog na Petoj aveniji u New Yorku, ne bi mi se ništa dogodilo” bila je više nego točna konstatacija. Ni afere s prostitutkama, otvorena mizoginija, ksenofobija, jezik gradskih nasilnika, ništa mu od toga nije moglo štetiti. Iza njega je stajao poslovni brend Trump identificiran pozlaćenim liftom njegovog newyorškog tornja u koji su ubrzo svi htjeli ući i na toj se bazi počeo graditi politički brend Trump. Koji nije donosio politički sadržaj, ideološku matricu, poslovni plan, ali je bazičnim populizmom okupljao mase.
Nije nastala Trumpova doktrina jer za nju je potrebno sve navedeno, ali je kreiran trumpizam, model bez sadržaja, šarena laža kao i Eiffelov toranj, Cezarova palača ili piramida u Las Vegasu. To traži 50 posto američkog stanovništva, onih 50 posto koji nikad nisu zatražili putovnicu jer nemaju što raditi izvan svoje zemlje. Koji na Kanadu gledaju s podsmijehom jer ne naplaćuje zdravstvene usluge. A na Meksiko s gađenjem jer odande dolaze “grahojelci”. Iako je dobar tih 50 posto po mnogo čemu gori od vrijednih ljudi koji prelaze južnu američku granicu da bi osigurali bolji život. I vrijedno rade. I ako dobiju državljanstvo, ne pada im na pamet jurišati na Kongres.
Kao i svaki autokrat, Trump je u neprestanom strahu da će mu netko preuzeti vlast. Bankrotirao je jednom i to je dodatno pojačalo njegov strah od gubitka i poraza. Do bivših žena nije posebno držao, ali do djece jest. Kako u svom poslovanju tako i kad je krenuo prema Bijeloj kući. Donald jr. (mlađi) i Eric su trebali formalno voditi poslovanje – interesantno je da je popunjenost Trumpovih hotela u Washington otkad je Donald preuzeo predsjedništvo porastao jer je većina stranih gostiju u njima odsjedala svjesna da će to biti signalizirano administraciji od koje nešto žele ishoditi – koje se baš i nije razvijalo u najboljem smjeru. A princeza je ušla u Bijelu kuću. Ivanka i njezin suprug Jared Kushner, zbog kojeg je prešla na židovstvo, bili su i ostali glavni savjetnici američkog predsjednika.
Trump je bio pripravan i na kršenje zakona (tada se to prvi put tako otvoreno vidjelo, ali je i dalje bilo više onih koji su smatrali da je to izuzetak) da bi Kushner dobio pravo na pristup povjerljivim informacijama. Ivanka je odmah počela graditi sliku empatične žene pune razumijevanja za brojne svjetske nedaće. Retorika joj je bila blaga i meka, sušta suprotnost ocu. Rečenice su joj bile cjelovite, sa subjektom i predikatom. Da bi konačno predsjednik u jednom trenutku priznao kako bi Ivanka trebala biti prva predsjednica SAD-a jer je najbolji izbor za tu poziciju.
Karte su tada bile razotkrivene. Newyorški milijarder u dugovima želi stvoriti treću američku dinastiju. Želi ono što imaju Kennedyji koji i danas imaju ikonički status u američkom društvu. Ali važnije mu je što imaju Bushevi, oca i sina predsjednika. Plan je definiran: Donald će odraditi dva mandata, a u drugom Ivanku izbaciti u prvi plan kao svoju nasljednicu. Trumpovi ulaze u američku povijest i mijenjaju SAD prema svom obrascu, u Trump Inc. Projekt nije bez temelja, predsjednik ima trajnu razinu podrške iznad 40 posto, podrške koju su sredinom prvog mandata Clinton, Bush mlađi ili Obama mogli samo sanjati.
Kabinet je ispunjen isključivo hvaliteljima lika i djela Donalda Trumpa, ali, što je još važnije, Republikanska stranka ga doživljava kao svog davno izgubljenog lidera. Nakon smrti legendarnog vijetnamskog ratnika i senatora iz Arizone Johna McCaina sva je senatska republikanska većina uz Trumpa (Mitt Romney će se katkad pobuniti, kao i Lisa Murkowski s Aljaske i Susan Collins iz Maina, ali konačno će se povinovati stranačkoj stezi). Tako je i u Zastupničkom domu iako su ondje na izborima 2018. godine izgubili većinu, a i u stranci mu se kao protivnici javljaju samo oni ispred čijeg imena stoji – bivši. Primjerice, Colin Powell, bivši državni tajnik.
Do tog je trenutka Trump već profilirao svoju sposobnost političke likvidacije svih koji mu stoje na putu što je u stranku unijelo i dozu straha da se ne nađu na popisu “neprijatelja”. U Bijeloj kući, što je ubrzo izašlo u javnost, harači ‘Jarvanka’, što je spoj imena Ivanka i Jared. Koji definiraju sve i sva oslonjeni na apsolutnu podršku Donalda.
Sigurna pobjeda
Republikanski su stratezi uvjereni da im pobjeda 2020. ne može iskliznuti iz ruku, ne brine ih ni pandemija, a demokratski izbor Joea Bidena smatraju manom s neba uvjereni da će ga Trump na sučeljavanjima uništiti. Stranka je konsolidirana i čvrsta. I tako je situacija izgledala u rujnu prošle godine.
A onda se cijela ta republikanska sjajna perspektiva urušila u manje od dva mjeseca kao kula od karata. Zahvaljujući isključivo jednom čovjeku, Donaldu Trumpu. Njegova izborna pobjeda 2016. godine gotovo da je jednako fascinantna kao i njegovo totalno uništenje političke podrške i budućnosti.
U četvrtak su analitičari zaključili da “financijsko tržište gleda na razdoblje nakon Trumpa, a od Bidena očekuje više konstruktivnosti i poticaja. Demokratski Kongres više će biti usmjeren na male tvrtke”. Dakle, gotovo je s Trumpom. U petak stiže vijest da su azijske ulagače ohrabrili jučerašnji rekordni dosezi burzovnih indeksa na Wall Streetu na kojemu vlada dobro raspoloženje jer se očekuju nove poticajne gospodarske mjere. Naime, pobjedom dvaju demokratskih predstavnika na izborima za Senat u Georgiji, Demokratska stranka zadobila je prevagu i u Senatu. Kako demokrati već drže većinu u Zastupničkom domu, prevaga u Senatu omogućit će izabranom predsjedniku Joeu Bidenu lakše provođenje njegovih planova u Kongresu.
“Ulagači su prilično optimistični u vezi napretka situacije na političkoj sceni u SAD-u, s obzirom na to da se očekuju novi poticaji gospodarstvu. Uz to, cjepiva protiv covida-19 dobivaju odobrenja u nizu zemalja, a sve se to događa prilično brzo”, rekao je James Tao, analitičar u tvrtki CommSec. “Sigurni smo da u drugom dijelu godine slijedi sinkronizirani globalni oporavak. Trenutno je puno zabrinutosti u vezi koronavirusa i buke oko cjepiva, no trebamo gledati nešto dugoročnije”, kaže Carsten Brzeski, analitičar u ING-u.
Jedno od temeljnih pravila američke politike, koliko god se ono ne sviđalo demokratskom lijevom krilu, glasi: ne zaratiti s Wall Streetom. Koji je volio Trumpa kao svojeg, biznismena, ali i kao predsjednika koji im je ublažio porezni teret. A onda je počela štorija s ratom protiv izbornih rezultata. Kapital i privreda ne voli neizvjesnost. Trump im je upravo to priredio svojim tvrdoglavim i fanatičnim napadima na sve one koji su tvrdili da je izgubio izbore. Prije nekih desetak dana skupina od 200 predsjednika uprava velikih kompanija pozvala ga je da osigura mirnu tranziciju i ne radi više probleme. Što je on, jasno, odbio. Američka je ekonomska zajednica na to reagirala vrlo negativno jer se predugo nalazi u limbu zbog manjkave tranzicije.
Ekonomija i korporativni svijet mora raditi projekcije u skladu s očekivanim politikama, a to traži stabilnost sustava. Iako sukob s Wall Streetom nije jedini razlog, dobar je primjer Trumpovog uništavanja svoje političke baštine i pretvaranja cijele Republikanske stranke u neprijatelje. Jer, republikanci su svjesni da će im za buduće izbore trebati donacije tih tvrtki. Ako ostanu braniti Trumpa, nije isključeno da ih ove stave na crnu listu. A bez novca nema izborne pobjede. Predsjednik je u svojoj fanatičnosti zaboravio da će i njegovom privatnom biznisu trebati suradnja s tvrtkama s kojima se posvadio. A to je već dugoročniji problem.
S druge strane, američki poslovni svijet sada se priprema na povećanje poreza, ali i na poticajne fiskalne mjere koje će lakše prolaziti kroz Kongres jer je pod demokratskom kontrolom. Počet će i opredmećivanje zelenih politika koje su jedan od temeljaca Bidenovih ekonomskih planova. A Buttigieg je zadužen da pokrene obnovu infrastrukture, predizborno obećanje koje Trump ne da nije ispunio nego nije učinio doslovno ništa. Čak i naslućeni uspjeh pola ovih planova mogao bi demokratima jamčiti pobjedu 2022. godine. S jasnom vizijom da Bidenov tim osvoji i drugi predsjednički mandat. Posebno ako republikanci ostanu nedefinirani u svojim politikama.
Potvrda dijagnoze
The Chicago Council on Global Affairs (Vijeće za globalna pitanja Chicaga) objavilo je u četvrtak istraživanje o utjecaju rušilačkog napada Trumpovih pobornika na Kongres na američko javno mnijenje: 62% registriranih birača taj nasilni čin vide kao prijetnju demokraciji. Među njima je najviše demokrata (93%), ali i neovisnih birača (55%), a samo se četvrtina republikanaca (27%) slaže s tom tezom”. Dakle, u toj stranci, stranci koju su vodili Abraham Lincoln, Dwight Eisenhower, Ronald Reagan i George H. W. Bush (otac), ukotvila se ideja da američki demokratski poredak nije ono što žele – ako ne pobjede. Ali, i na taj podatak treba gledati s pozicije vremena. Događaji su slijedili izuzetno brzo i mnogi su još ‘nabrijani’ zbog ‘junačkog’ upada u lažljivi, korumpirani Kongres.
Stvari će se, očekujem, početi mijenjati kako će Trump padati u zaborav, a stranka morati krenuti u potragu za nekim novim liderom. Koji neće nositi prezime Trump. Tako da Ivanka, čak ni ako izađe u javnost s muževim prezimenom Kushner, neće imati izgleda. Otac je tako pokopao ne samo svoje, nego i političke snove svoje ljubimice, princeze, prijestolonasljednice Ivanke. S velikom sigurnošću tvrdim da ona neće biti američka predsjednica. Više izgleda za to ima Chelsea Clinton. A da je Ivanka toga svjesna, potvrđuje informacija da je sa suprugom Jaredom u prosincu kupila zemljište u Indian Creek Village vrijedno 30 milijuna dolara u okrugu Miami-Dade. Florida, koja je glasala za Trumpa, sada postaje utočište obitelji koja je okrenula leđa izdajničkom New Yorku gdje nikad nisu glasali za njih.
Iz chicaških se brojki može iščitati još jedna izuzetno važna činjenica zbog koje će, čim se malo slegne prašina s nedavnih događaja, republikanci dodatno zamrziti Trumpa. Ako 55 posto neopredijeljenih birača smatra da je Trump potaknuo prijetnju demokraciji, teško da će se oni na izborima 2022. godine okrenuti Republikanskoj stranci ako ne dođe do oštrog razlaza s Trumpom. Ne i s trumpizmom, barem onim dijelovima koji su mobilizirali “tihu većinu”: manji porezi, manje državne regulative, poticanje nacionalističkih emocija, populizam, očuvanje nekih imaginarnih američkih tradicionalnih vrijednosti koje privlače i neke crnce (oko 10%), ali gotovo i trećinu hispanoameričkih birača. Trump i svi Trumpovi moraju otići, ali trumpizam, koji se pokazao sjajnim mamcem za birače, ostaje u revidiranoj varijanti koja sada traži novog lidera.
Predsjednik je toga konačno postao svjestan i u četvrtak dao izjavu koja je samo potvrdila dijagnozu patološkog narcizma: “Iako se potpuno ne slažem s rezultatima izbora i činjenice su na mojoj strani, bez obzira na to bit će uredna tranzicija vlasti 20. siječnja. Iako je to kraj moga mandata, najboljeg prvog mandata u američkoj povijesti, to je tek početak borbe da Amerika ponovo postane velika”. Još jedan interesantan detalj:
“Kruže izvješća da je predsjednik pitao savjetnike što treba poduzeti da neka zračna luka bude imenovana njemu u čast, objavio je Daily Beast.” Christian Ziegler, najviši dužnosnik Republikanske stranke na Floridi, predložio je da se Palm Beach International preimenuje u međunarodnu zračnu luku Trump. Kao takva, ona bi “bila ulaz u Južnu Floridu za obožavatelje bivšeg predsjednika”, izvijestio je Sun-Sentinel. Glasnogovornica te zračne luke rekla je za Sun-Sentinel da im se nitko nije obratio u vezi s promjenom imena.
“Kongres je potvrdio rezultate. Nova administracija bit će inaugurirana 20. siječnja. Ja sam sada usredotočen na to da osiguram glatku, urednu i besprijekornu primopredaju vlasti. Ovo je trenutak za ozdravljenje i pomirenje”, rekao je Trump u videoporuci objavljenoj na Twitteru u četvrtak. I najavio da će se preko vikenda povući u Camp David. Da bude što dalje od očiju javnosti.
Peking i Moskva zadovoljni
I tako je priznao da je bio u krivu, dao je za pravo svima onima koje je vrijeđao i nazivao protivnicima, poput Mitcha McConnella. Možda najteža izjava u Trumpovom životu. Ali izjava koja potvrđuje paradoks: Donald Trump, koji je ujedinio Republikansku stranku i tako ostvario najbolji izborni rezultat u povijesti, dva mjeseca kasnije opet ujedinjuje stranku, ali sada u procesu odbacivanja Trumpa. Rijedak je to politički učinak.
Cijeli ovaj postizborni kaos s kulminacijom u napadu na Kongres imat će i svoje međunarodne posljedice za SAD. Što Trumpa, razumljivo, uopće ne zabrinjava. Ben Rhodes, zamjenik savjetnice za nacionalnu sigurnost u drugom mandatu Baracka Obame, dodao je i međunarodni aspekt cijele priče: “Amerikanci ne bi trebali imati iluzija: današnji prizori i Trumpovo predsjedništvo trajno će izmijeniti to kako se na Ameriku gleda u svijetu. Tragično je da ovo omalovažavanje demokracije dolazi u vrijeme kad je autoritarni nacionalizam u usponu na svim kontinentima”, rekao je za AFP. “Neće samo proći puno vremena prije nego ćemo se moći vjerodostojno zalagati za vladavinu prava.
Bit će potrebno i puno vremena da uvjerimo saveznike da se pouzdaju u nas ili da držimo lekcije drugima da nisu dovoljno stabilni”, na Twitteru je napisao predsjednik uglednog Council of Foreign Affairs (Vijeće za vanjske poslove) Richard Haas, bivši član više republikanskih administracija. Umjesto “Učinimo Ameriku opet velikom” pred Bidenom sada stoji novi zadatak: uvjeriti saveznike da je Amerika vjerodostojna. A i to će moći tek kad kod kuće napravi bar malo reda. U Moskvi i Pekingu likuju. I to je dovoljan znak koliku je štetu Trump napravio Sjedinjenim Državama kao vodećoj globalnoj sili. I kredibilitetu demokratskog sustava.
(Jutarnji.hr)
(531)