Predsjedavajući Predstavničkog doma i Komisije za sigurnost ovog Parlamenta, te bivši policajac Dragan Mioković za „Slobodnu Bosnu“ kaže da su Zakoni o nabavljanju, držanju i nošenju oružja u FBiH na nivou kantona. Ovi zakoni su neujednačeni.
Piše: Darko OMERAGIĆ
Krajem januara, tačnije 28. i 29. januara trebala bi biti održana sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj će se raspravljati o dva izuzetno važna zakona za sigurnost građana FBiH – zakon o krivičnom postupku i zakon o zaštiti od nasilja u porodici.
Razloga da se FBiH pozabavi zakonskim rješenjima koji će povećati sigurnost građana ovog bh. entiteta je ima i previše. Od činjenice da je maloljetnik u Bosanskoj Krupi nožem ubio policajca Ozrena Marana, drugog policajca – Avdu Hasanović teško povrijedio, pa do tragičnih brojki koje pokazuju da je u BiH prošle godine ubijeno 14 žena.
Dokaz da se nešto treba poduzeti su i masovne lažne dojave o bombama u školama i drugim objektima iza kojih nerijetko stoje maloljetnici, a da su maloljetnici u našoj zemlji skloni upotrebi vatrenog oružja uvjerili smo se ne tako davno, u oktobru prošle godine kada je tuči dvojice maloljetnika ispred sarajevske srednje škole korišten pištolj kojim je jedan maloljetnik ranio drugog.
Poseban problem je nelegalno oružje u BiH s kojim se nerijetko koriste ubice. Jedan od njih je i optuženi za ubistvo mladića Farisa Pendeka, Adem Šuman koji je, kako se navodi, to učinio u februaru prošle godine u Sarajevu pucajući iz nelegalnog oružja.
POOŠTRAVANJE KAZNI
Spirala zla se lako širi, a neki zločini se ponavljaju prečesto i u našoj blizini. Nakon što je maloljetni Kosta K. s nepunih 14 godina u maju 2023. počinio masakr u Beogradu, samo dan poslije sada već osuđeni ubica Uroš Blažić je masakrirao ljude u srbijanskim selima Dubona i Malo Orašje. Posljednji masakr se dogodio prije nekoliko dana u Crnoj Gori kada je Aco Martinović na Cetinju ubio 12 ljudi, a potom izvršio samoubistvo. Mnogi mediji su nakon ovog podsjetili i na masakr koji se u Cetinju dogodio 2022. kada je Vuk Borilović ubio 10 osoba. U oba masakra među žrtvama je bilo i djece.
Crnogorske vlasti su tek nakon posljednjeg masakra i pod pritiskom javnosti odlučile da idu u izmjene zakona kojim će se pooštriti mjere za posjedovanje oružja. Ništa mirnije nije ni u našem zapadnom susjedstvu Hrvatskoj koju je sredinom decembra zadesio užasan zločin kada je pomahnitali 19-godišnjak upao u osnovnu školu, te ubio jedno dijete, ranio troje i njihovu učiteljicu.
Hrvatske vlasti su odlučile da povećaju sigurnost u školama uvodeći nekoliko mjera među kojima je obavezno zaključavanje škole i redovna dežurstva na ulazima u osnovne škole.
No, vratimo se u FBiH da vidimo kakva je reakcija vlasti na krivična djela s kojima se suočava. Može li se pooštrovanjem kazni barem malo popraviti situacija i zaštiti nedužne ljude od njihovih krvnika.
Predsjedavajući Predstavničkog doma i Komisije za sigurnost ovog Parlamenta, te bivši policajac Dragan Mioković za “Slobodnu Bosnu” kaže da su Zakoni o nabavljanju, držanju i nošenju oružja u FBiH na nivou kantona. Ovi zakoni su neujednačeni.
“Ako, na primjer, u Sarajevu imate pištolj možete kupiti 50 ili 100 metaka godišnje, a u Visokom koji je u ZDK 1.000 metaka. To su te neke razlike. Mislim da bi bilo korisno da se na nivou FMUP-a uspostavi registar oružja. Podsjetiću da se Nizama Hećimović ubijena iz pištolja kojeg je uzeo od svog druga iz zapadne Hercegovine.
Postoje otpori prema ideji da se ovi zakoni usklade jer neki smatraju da se time oduzimaju neke nadležnosti kantonima. U ovakvoj konstelaciji snaga ne možemo ništa više nego da pokušamo da imamo evidenciju svog kratkog i lovačkog oružja u FBiH. To bi policiji značajno olakšalo posao. Na tome radim i ostale ubjeđujem da se to uradi“, rekao nam je Mioković.
Nakon zločina u Bosanskoj Krupi Komisija za sigurnost Parlamenta FBiH je donijela niz zaključaka koje bi u djelo trebala provesti Vlada FBiH. Jedan od njih je i izrada federalne sigurnosne strategije koju trebaju napraviti umne glave iz bh. akademske zajednice, a za to će biti potrebna izvjesna sredstva, nekih 50-ak hiljada KM.
STRAH OD KOPIRANJA ZLOČINA U BEOGRADU I BOSANSKOJ KRUPI
“Mi smo svjesni činjenice da nismo izolovano ostrvo i da ono što se dešava u našem okruženju može doći i kod nas. Mi i dalje imamo recidive onoga što se na našim prostorima dešavalo 90-ih godina prošlog vijeka. Deset do 12 godina nakon traume najjače se iskazuje PTSP kod ljudi koji su prošli kroz te traume, a naša društva bez obzira što je od kraja rata prošlo 30 godina nisu daleko odmakla od njega. Posebno je strašno što su zločine involvirani maloljetnici, jer su to generacije koje dolaze. Ovaj maloljetnik koji je ubio policajca u Bosanskoj Krupi, kao i maloljetnik koji je počinio zločin u Beogradu dijelu svojih vršnjaka postaju uzori i uopšte ne bi bilo neobično da ih neko pokuša kopirati, a naša procjena je da samo u BiH imamo 700.000 nelegalnih komada oružja. Od toga je sigurno 80 do 90 posto formacijskog, vojnog naoružanja”, kaže Mioković.
Za kraj smo Miokovića pitali mogu li pomoći izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku FBiH o kojima će federalni parlamentarci raspravljati krajem januara.
“Predviđeno je stotinjak izmjena u tom Zakonu koji treba uskladiti s Istanbulskom konvencijom kako bismo zaštitili žene i djecu.
Ovaj i Zakon o sprečavanju nasilja u porodici su na tragu zaštite najugroženijih kategorija stanovništva kao što su djeca i žene. U Zakonu o krivičnom postupku planira se mogućnost ukidanja prava na otkup kazne za određena krivična djela, poput krivičnih djela koja uključuju seksualno nasilje”, zaključuje Mioković.
(SB)
(390)