Dok rat u Ukrajini ulazi u treću godinu, Macron je rekao da ponašanje Moskve postaje sve agresivnije na političkoj razini i na prvoj crti fronte u Ukrajini. “Rusija ne smije dobiti rat”, naglasio je Macron, rekavši da se podrška ne smije pokolebati i da podupiratelji Ukrajine moraju intenzivirati napore.

 

 

 

Kremlj je sugerirao da bi sukob između Rusije i NATO saveza predvođenog SAD-om bio neizbježan ako evropske članice NATO-a pošalju vojne snage da se bore u Ukrajini, javlja agencija Reuters.

 

 

 

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u ponedjeljak rekao kako nema konsenzusa o korištenju kopnenih snaga na sastanku preko 20 šefova država i premijera o pomoći Ukrajini, ali da se ništa ne može isključiti u pogledu buduće dinamike.

 

 

 

“Sama činjenica da se razgovara o mogućnosti slanja određenih kontingenata u Ukrajinu iz zemalja NATO-a vrlo je važan novi element”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima upitan o Macronovim izjavama.

 

 

 

Na pitanje novinara koliki bi bili rizici od izravnog sukoba Rusije i NATO-a ako članice zapadnog vojnog saveza pošalju svoje snage da se bore u Ukrajini, Peskov je rekao: “U tom slučaju ne bismo morali govoriti o vjerojatnosti, nego o neizbježnosti (izravnog sukoba)”.

 

 

 

U utorak su se Švedska, Poljska i Češka distancirale od Macronovih riječi, a Njemačka, Mađarska i Velika Britanija poručile nemaju takvih planova. Oglasio se i glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je rekao kako “nema planova” za raspoređivanje vojnika u Ukrajini.

 

 

 

Češki i poljski premijer Petr Fiala i Donald Tusk i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavili su da njihove zemlje ne razmatraju slanje svojih vojnika u Ukrajinu.

 

 

 

“Uvjeren sam da trebamo jačati one oblike pomoći koju smo davali od početka ruske agresije”, rekao je Fiala na zajedničkoj konferenciji za novinare s Tuskom u Pragu.

 

 

 

“Ne planiramo”

 

 

“Vjerujem da ne trebamo otvarati neke druge metode ili načine”, istaknuo je Fiala dodajući da je sadašnji fokus na vojnoj pomoći te humanitarnoj i ekonomskoj podršci Ukrajini.

 

 

 

Tusk je dodao: “Poljska ne planira slanje svojih vojnika na teritorij Ukrajine”. “Mislim da danas ne bismo trebali nagađati hoće li u budućnosti nastupiti okolnosti koje bi mogle promijeniti to stajalište”, dodao je.

 

 

 

Slovački premijer Robert Fico, koji se protivi slanju vojne pomoći Ukrajini, rekao je prije sastanka u Parizu da nekoliko članica NATO-a i EU-a razmišljaju o slanju vojnika na bilateralnoj osnovi i upozorio da bi to razbuktalo sukob.

 

 

 

“Stav Mađarske je jasan i čvrst: ne želimo slati ni oružje ni vojnike u Ukrajinu. Rat ne treba produbiti ili proširiti, već ga treba završiti”, napisao je Szijjarto u utorak na društvenim mrežama.

 

 

 

Zvaničnik Bijele kuće je Reutersu u ponedjeljak rekao da ni SAD ni NATO ne planiraju slati vojnike u Ukrajinu.

 

 

 

Visoki ukrajinski zvaničnik je rekao da su razgovori zapadnih zemalja o direktnoj vojnoj intervenciji u Ukrajini dobra stvar i pokazuju da postoji svijest o tome da je ruska agresija prijetnja Europi.

 

 

 

“Kao prvo, to pokazuje apsolutnu svijest o rizicima koje za Europu predstavlja militaristička, agresivna Rusija”, izjavio je savjetnik predsjednika Mihajlo Podoljak.

 

 

 

Macron je nakon završetka konferencije o pomoći Ukrajini u Parizu u ponedjeljak rekao da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine.

 

 

 

Na sastanku, koji je organiziran u kratkom roku, učestvovali su najviši predstavnici mnogih ključnih europskih podupiratelja Kijeva, uključujući njemačkog kancelara Olafa Scholza i britanskog ministra vanjskih poslova Davida Camerona.

 

 

 

Na sastanku je odlučeno da se formira koalicija za opskrbu Ukrajine projektilima za napade daleko iza ruskih linija, rekao je francuski predsjednik. Kratkoročno, potrebno je mobilizirati dodatnu municiju za Ukrajinu iz vlastitih zaliha.

 

 

 

O isporuci francuskih borbenih aviona Mirage još nije odlučeno, no još se utvrđuje koja bi francuska vojna oprema mogla pomoći Ukrajini, rekao je Macron. “Opći konsenzus danas je da je sigurnost svih nas u pitanju”, rekao je Macron u Elizejskoj palači.

 

 

 

Macron na udaru kritika: “Glumi ratnog vođu”

 

 

Dok rat u Ukrajini ulazi u treću godinu, Macron je rekao da ponašanje Moskve postaje sve agresivnije na političkoj razini i na prvoj crti fronte u Ukrajini. “Rusija ne smije dobiti rat”, naglasio je Macron, rekavši da se podrška ne smije pokolebati i da podupiratelji Ukrajine moraju intenzivirati napore.

 

 

 

Povećana pomoć Ukrajini u novcu i oružju mora se mobilizirati i zajednički i na nacionalnom nivou, rekao je.

 

 

 

Macronov savjetnik je prije sastanka rekao da se konzultacije u Parizu manje tiču novih garancija za isporuke oružja, a više povećanja učinkovitosti već obećane vojne pomoći – uključujući obuku ukrajinskih vojnika i kibernetičku odbranu.

 

 

 

Macronove izjave žestoko je kritizirala i lijeva i desna opozicija u Francuskoj. “Rat protiv Rusije bio bi ludilo”, izjavio je šef radikalne ljevice Jean-Luc Mélenchon, ocijenivši Macronove izjave “neodgovornim”. “Nema rata! Krajnje je vrijeme da se pregovara o miru u Ukrajini uz obostrane sigurnosne klauzule”, istaknuo je.

 

 

 

Predsjednik krajnje desnog Nacionalnog skupa Jordan Bardella ocijenio je da Macron svakim danom “gubi hladnu glavu”. Spominjanje sukoba naših vojnika s nuklearnom silom (Rusijom) je “ozbiljno koliko i nepromišljeno”, rekao je Bardella.

 

 

 

“Emmanuel Macron glumi ratnog vođu i s toliko nemara govori o životima naše djece”, rekla je čelnica krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen.

 

 

 

“Ova izjava Emmanuela Macrona bremenita strašnim posljedicama donesena je bez imalo parlamentarne rasprave. Je li ovo stajalište doista razmotreno?”, upitao je Eric Ciotti, predsjednik desnih Republikanaca.

 

(Jutarnji list)

(114)

“ŠTA ON GLUMI RATNOG VOĐU”: Macron izjavom o mogućoj pomoći Ukrajini izazvao bijes desničara širom Evrope