U Strasbourgu je sinoć održana plenarna sjednica Parlamenta EU, a zadnja tačka bila je situacija u BiH odnosno secesionistički potezi predsjednika entiteta RS Milorada Dodika.

 

 

 

Sjednicu je otvorio komesar Evropske komisije Christophe Hansen.

 

 

“Prošlo je godinu od historijske odluke Evropskog vijeća da se otvore pregovori o pristupanju sa BiH. Čini se da je entuzijazam ispario i da je BiH ponovo ušla u institucionalnu i političku krizu. Kako bi se vratili na put prema Evropi pozivamo sve da se finaliziraju reforme u skladu sa pravnom stečevinom EU i evropskim standardima.

 

 

 

 

Ključno je nastaviti rješavati relevantne korake kako bi se išlo dalje na putu ka EU. To je ono što većina građana BiH očekuje. Komisija kontinuirano podržava zemlje u tom nastojanju uprkos turbulencijama u vladajućoj većini. Donošenje zakona 30. januara o zaštiti ličnih podataka i o saradnji sa Eurojustom i zakona o graničnoj kontroli bili su dobri signali u pravom smjetu ali trebamo dalji napredak, što znači donošenje zakona o sudovima i o zakona o VSTV u skladu sa evropskim standardima.

 

 

Točka glavnog pregovarača ostaje neriješena. Podsjetimo BiH da ne smije izgubiti priliku i milijardu eura ulaganja kroz plan za Zapadni Balkan i zato je važno da ova zemlja podnese svoj Program reformi bez ikakvog odlaganja.

 

 

Još je i više važno, s obzirom na Samit lidera Zapadnog Balkana koji je planiran u Skoplju sljedeće sedmice od 19. do 20. marta. Za razliku od napretka na putu prema EU, vodstvo RS slijedom prvostepene presude protiv Milorada Dodika od 26. februara, ta situacija predstavlja ozbiljno nazadovanje.

 

 

NSRS donijela je četiri zakona, uključujući zabranu pravosudnih i policijskih tijela od funkcioniranja u entitetu RS. Žele da se uspostavi zaseban VSTV i da se na nevladine organizacije gleda kao na strane agente. To ugrožava ustavni poredak BiH i funkcionisanje institucija. Zakon o stranim agentima RS negativno utječe na demokratske vrijednosti i predstavlja korak unazad. Te radnje su u suprotnosti sa obavezama RS i putu BiH ka EU. Stoga EU poziva sve političke aktere da nastave s napretkom na tom putu k EU. U petak, 7. marta Ustavni Ustavni sud BiH izdao je privremene mjere. Suspendirao je primjenu svih pravnih akata koje je donijela NSRS 27. februara.

 

 

EU očekuje od svih aktera da poštuju odluke Suda BiH, da se prizna njegova neovisnost i nepristrasnost, te da se suzdrže od djelovanja koji bi mogli produbiti rascjep i stvoriti dalje tenzije. Nadalje, prošle sedmice Althea je odlučila povećati svoje snage aktiviranjem rezervi EUFOR-a kao proaktivnu mjeru usmjerena na pomaganje BiH u interesu svih građana. Vidljiva prisutnost EUFOR-a direktno je povezana uz zadaću podrške tijelima u BiH kako bi se osigurao sigurno okruženje za sve građane.

 

 

Evropski odgovor je jasan i nedvosmislen: Očekujemo da tijela RS poštuju odluke Ustavnog suda BiH da se suspendiraju zakoni koji ugrožavaju pravni poredak BiH. Potičemo sve političke aktere da uđu brzo u dijalog kako bi se deeskalirala situacija i kako bi se napori usredotočili na napredak za građane i nastavili s napretkom na tom putu ka EU. Komisija je idalje opredijeljena da se ostvari pristup BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje”.

 

 

Ondrej Kolar, zastupik u EU Parlametu iz Češke rekao je da će doći u BiH da vidi situaciju.

 

 

“Moram reći da sam iznenađen da i dalje ima osoba koje misle da Rusija nam nije neprijatelj i da nismo u ratu s Rusijom. Mi jesmo u hibridnom ratu, koji se vodi očito i na Balkanu. Pitam se je li vas ova situacija u BiH podsjeća na nešto. Predstavnik jednog entiteta u zemlji traži često pomoć od Rusije, traži od Rusije da se glasa protiv Dejtonskog sporazuma u UN-u. Znamo kako je stvar završila u Ukrajini, i gledamo to dan za danom, sedmicu za sedmicom, a sada moramo slati vojnike u BiH kako bismo spriječilo da se ne ponovi ono što sam pratio kao dječak na televiziji sredinom 90-ih. Ako neko ne razumije da nas Rusija želi time oslobaditi, ja ne znam, taj neko je izvan sebe ili je za Rusiju. Ne želim da šaljemo vojnike u BiH, ne. Ja bih želio tamo slati pomoć i podršku za izgradju škola, infrastrukture i iz tog razloga želimo zajednički s kolegama otići u BiH i tamo vidjeti na terenu kakva je situacija i koji je put prema mogućem pristupanju EU”.

 

 

Slovenac Matijaž Nemec podržao je također BiH.

 

 

 

 

“BiH zaslužuje punu pozornost međunarodne zajednice, posebno EU, koja je uložila mnogo energije i kapitala u zemlju i njenu evropsku integraciju, kao i Slovenija. Činjenica je da Milorad Dodik provodi svoje separatističke prijetnje. Njegovi potezi ozbiljno ugrožavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH, ali i njenu evropsku budućnost. Produbljivanje, destabilizacija i sigurnosne prijetnje je nešto čemu se možemo učinkovito suprotstaviti. Patnje Bosne Evropi nisu strane, ali savez nudi brojna rješanja. EU mora biti konstruktivan partner, koji će se aktivno zalagati za uspostavu dijaloga sa sva tri naroda u toj zemlji kao i za slabljenje destruktivnog i snažnog utjecaja Kremlja na Dodikovu RS.

 

 

Svjesniji onoga što je na kocki, moralna je dužnost Unije i političkih djelatnika u BiH i regiji ponovno postići unutrašnje pomirenje. Time se otvara put prema koncenzusu o evrpskom putu i reformskoj agendi. Na kraju krajeva to je preduvjet za oslobađanje finansijskih sredstava za BiH iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Zato Unija mora ostati u središtu političkih zbivanja i napraviti korak dalje za Bosnu kao punopravnu članicu EU. Prijateljima u BiH želim poručiti da je sada krajnji trenutak za političku zrelost i konstruktivnost. Samo zajedno možemo pomaknuti granice Unije i očuvati mir i stabilnost”.

 

 

Andre Rouge, francuski Nacionalni front Marine Le Pen, imao je, očekivano umjerenio ton i više je bio na strani RS.

 

 

 

 

“Milorad Dodik nije samo počinio malu grešku, nego prilično veliki problem. U ovom kontekstu, dužnost EU je stabilizirati Zapadni Balkan i ne samo još bacati ulje na vatru i praviti nova žarišta u BiH.

 

 

Stoga ne možemo vjerovati da Banja Luka krši duh Dejtona i ne smijemo podupirati provokacijske mjere koje upravo Ustavni sud provodi svojim mjerama BiH i ilegalno Tužilaštvo u očima RS. Ne smijemo provoditi dvostruke mjere koje će samo otvarati rane prošlosti. Treba primjenjivati Dejtonski sporazum i omogućavati koegzistenciju i razvoj, a ne učestvovati u ovoj piromaniji.

 

 

Abir Al-Sahlani, zastupnica Centralne partije iz Švedske.

 

 

 

 

“Doći će trenutak kad će biti prekasno djelovati. BiH je usljed konflikta kojim diriguje Dodik, kao i bend Putin, Orban i Vučić. Svi oni su zadali veliki udarac Dejtonskom sporazumu.

 

 

Nemojmo iznevjeriti narod Bosne, mi smo ih iznevjerili kada smo gledali prvi genocid nakon holokausta, koji se događao pred našim očima 1995. u Srebrenici. Iznevjerili smo ih kada smo gledali koncentracijske logore u kojima su Bošnjaci sistemski mučeni izgladnjivani i ubijani, i kada smo gledali duge tri godine Sarajeva pod opsadom. Vrijeme za konferencije za novinare je gotovo, treba djelovati, treba sanksionirati one koji krše Dejtonski mirovni sporazum. Treba osnažiti UN-ove misije kako bismo održali mir i nastavimo podržavati bh. pravni sistem i institucije s cijljem da postan članica EU. Nemojmo ponovo iznevjeriti Bosnu i nikada ne zaboravimo Srebrenicu”.

 

 

Tineke Strik, nizozemska europarlamentarka, bila je najžustrija.

 

 

 

 

“Najnoviji nezakoniti potezi Milorada Dodika prijetnja su miru i integritetu BiH i njene budućnosti u EU. Dodik ne djeluje u interesu građana, ni za njihovu dobrobit. On je Putinova marioneta na Balkanu. Spreman je ispuniti bilo koji zahtjev Moskve, čak i ako to znači rat. Čak i ako će to negativno pogoditi građane koje navodno predstavlja. On je kriminalac čiji je cilj ostati na vlasti i obogatiti se kroz korumpiranu politiku. EU mora nametnuti sankcije za Dodika i njegove partnere u zločinu. Treba zamrznuti imovinu, izdati zabrane ulaska, i ako je potrebno čak i bez Mađarske, kako bi se zaštitila sigurnost BiH i evropskog naroda. Mi moramo, a i možemo ponuditi stvarnu perspektivu građanima BiH ako se poštuje vladavina prava, ti korumpirani političari postanu bezopasni i ako se počne slušati volja građana”.

 

 

Michael Gahler (CDU), njemački zastupnik u Evropskom parlamentu govoreći u Evropskom parlamentu dao je podršku BiH i njenim institucijama u odbrani od secesionističkih napada Milorada Dodika i njegovog SNSD-a.

 

 

 

 

“Milorad Dodik u svojim mokrim snovima doživljava dezintegriranu Bosnu i Hercegovinu i vidi pristupanje Republike Srpske Srbiji i tako i djeluje. On je pokrenuo donošenje novog ustava, posebna sjednica bit će održana sutra (danas, op. a.) kako bi se taj ustav donio. Naravno da to nije u skladu s privremenim mjerama Ustavnog suda BiH. Dodik je tu prilično sam, čak ni opozicione stranke u RS ga ne podržavaju.

 

 

Jedini koji ga podržava očito je Vladimir Putin, koji očito promovira bilo koju aktivnost koja nama uzrokuje probleme. Dobro je vidjeti da se pojačava prisutnost EUFOR-a u toj zemlji s trupama iz Češke, Italije i Rumunije. Očekujem da će izvršne odluke Komisije biti vrlo eksplicitne i da će se biti zahtjevi za sve sudionike uključujući Dodika. Treba se poštovati Daytonski sporazum, Ustav BiH, a to uključuje i poštivanje presuda Ustavnog suda BiH.

 

 

Ono što je danas započeto je očito antiustavno. Ustavna tijela BiH ne mogu spriječiti da se taj proces ne finalizira. Na Christianu Schmidtu je da djeluje, a imamo i mogućnost iz Brisela da se izvrši odgovarajući pritisak. Možemo li sebi priuštiti da pošaljemo sredstva institucionalnim strukturama i može li se to spriječiti. Mislim da samo zajedno možemo omogućiti da BiH napreduje prema Evropskoj uniji”.

 

 

Nakon njega govorio je je Thijs Reuten, zastupnik iz Nizozemske.

 

 

 

 

“Mješavina toksičnog secesionizma Milorada Dodika, njegovih autokratskih tendencija i sistemska korupcija konačno je naletjela na prepreku. On već mjesecima pokušava ispregovarati svoj put iz osuđujuće presude i to je stvorilo problem za zemlju koji BiH ne može riješiti sama.

 

 

Sutra (danas, op.a.) će predstavnici Komisije biti u misiji u Bosni, kako bi se razgovaralo o daljnim koracima.

 

 

Ne smijemo se pretvarati da su stvari u redu. Nisu. Trebamo podržati institucije u BiH u cijeloj zemlji i bitna je tu i uloga EUFOR-a, kako bi se osigurao teritorijalni integritet BiH i treba podržati aktere koji su doista spremni raditi na evropskoj integraciji Bosne i Hercegovine”.

 

 

Onda je govorio Gordan Bosanac, hrvatski europarlamentarac.

 

 

“Mislim da bi bili svi zadovoljniji da govorimo o poljoprivredi ili o hrani u BiH.

 

 

 

 

Nažalost, nakon 30 godina, ovih dana ponovo slušamo zabrinjavajuće vijesti o separatističkim nastojanjima komadanja Bosne i Hercegovine.

 

 

Mislim, te vijesti sporadično slušamo iz godine u godinu, ali danas gledamo i postupke Dodika, koji s riječi prelazi na djela.

 

 

Večeras je važno dati podršku cjelovitoj i suverenoj Bosni i Hercegovini i osuditi svaki pokušaj separatizma. Ali, još je važnije da takvo ponašanje osude sami građani BiH, jer ono je kruna neuspjelih politika okarakteriziranih primarno nacionalizmom, nepotizmom i korupcijom.

 

 

Ovaj sustav imao je šansu u zadnjih 30 godina isporučiti neki napredak, a isporučio je danas strah i nemir. Zato je vrijeme za promjene.

 

 

Vrata Evropske unije moraju biti širom otvorena za BiH, a ja pozivam ljude u Bosni i Hercegovini koji žele normalan, pravedan i ravnopravan život da zbiju redove, odupru se svakom separatizmu i svakom pozivu na nasilje.

 

 

Ne dozvolite da vas uvuku u mržnju i drugi put.

 

 

Čekamo vas u Evropskoj uniji”.

 

 

Jan-Peter Warnke, njemački EU parlamentarac pozdravio je jačanje EUFOR-a.

 

 

 

 

“Sporazum o pridruživanju BiH Evropskoj uniji, do sada nije imao uspjeha i to upravo zbog krhke državne strukture.

 

 

EUFOR je tamo prisutan da se spriječi buđenje ponovnog sukoba.

 

 

Ne vjerujem u snagu oružja. Što se tiče nade ljudi da uđu u Evropsku uniju, ne smijemo se čuditi da se ljudi u Banjoj Luci sve manje okreću Evropskoj uniji i ne doživljavaju NATO i Uniju kao mirovni projekt, a trebali bi.

 

 

Ovaj parlament za to okrivljuje vanjske sile, jer kažemo da je sigurno pod stranim utjecajem onaj koji se ne okreće Evropskoj uniji. Srpski narod se ne može priključiti rusofobnoj doktrini EU. Moramo da našu politiku postavimo na realne temelje. EU u ovom trenutku nije nužno prihvatljiva za sve”.

 

 

Davor Ivo Stier kritizirao je Srbiju zbog uplitanja u dešavanja u BiH.

 

 

“Bosni i Hercegovini trebaju mir, sigurnost, evropska perspektiva, a ne podjele i podrivanje ustavnog poretka. Nije vrijeme za podizanje tenzija, već za poštivanje Ustava, institucija BiH, te rješavanje političkih problema dijalogom. Taj dijalog mora biti sadržajan, djelotvoran i s jasnom svrhom poštivanja neovisnosti, suverenosti, teritorijalne cjelovitosti BiH, kao države tri jednakopravna konstitutivna naroda i svih njenih građana.

 

 

 

 

Bosna i Hercegovina je kandidat za članstvo u EU i fokus se mora staviti na reforme vezane za evropski put, a one kao prioritetno pitanje uključuju reformu Izbornog zakona. Potrebno je otvoriti pregovore, to je ključno za mir i sigurnost.

 

 

EU, SAD i NATO pokazali su ovih dana da neće dozvoliti destabilizaciju Bosne i Hercegovine. Očekujemo i od Srbije da odustane od koncepta srpskog svijeta, te osudi separatističku politiku koja podriva suverenosti i cjelovitost Bosne i Hercegovine”.

 

 

Očekivan govor imala je Željan Zovko iz HDZ-a.

 

 

 

 

“Pozdravljam delegaciju parlamentaraca iz BiH, koji nas prate. Šteta je što je ova rasprava ovako kasno navečer i što nema toliko interesa.

 

 

U BiH nema ratnih incidenata, ali to je sukob koji tinja i čeka zadnjih 30 godina.

 

 

Svjedočimo potpunoj nesposobnosti da se osigura osnovno načelo Daytonskog mirovnog sporazuma, a to je ravb opravnost svih konstitutivnih naroda.

 

 

Separatističke, ali i unitarne politike nepoštovanja osnovnih prava svih naroda i građana doveli su do ozbiljne eskalacije kojoj sada svjedočimo.

 

 

Jedini način stabilizacije BiH je reforma Izbornog zakona, bez koje će BiH nažalost nastaviti biti tempirana bomba u našem najbližem susjedstvu. Bez osiguranja ustavne zaštite jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda, BiH će ostati država u krizi, otvoren prostor za vanjske uticaje, čak i od ovih ljudi koji nemaju pojma o čemu govore, koji nemaju nikakvu namjeru osigurati stabilnost, nego upravo suprotno. Ovo je veliki propust naše preventivne diplomacije, a prostor koji smo ostavili popunjavaju Turska i Rusija”.

 

 

Rheinhold Lopatka iz Austrijske narodne strane podržao je visokog predstavnika u BiH.

 

 

“Trideset godina nakon rata u BiH sa stotinu hiljada mrtvih, Bosna i Hercegovina se ponovo nalazi u odlučujućem trenutku u svojoj historiji. Trebalo je krenuti u smjeru Evropske unije, međutim vidimo sada separatističke tendencije. Visoki predstavnik Schmidt (Christian, op.a.) čini sve da se održi red, njegov rad je od ključne važnosti za provedbu Dejtonskog sporazuma.

 

 

 

 

S druge strane, Milorad Dodik sistemski podriva državne institucije, odbija provesti odluke Ustavnog suda BiH i dalje uvijek prijeti otcjepljenjem Republike Srpske.

 

 

BiH ne treba podjelu, već jedinstvo i ovdje tražimo od Evropske komisije da jasno i nedvojbeno poduzme mjere protiv onih koji se uporno bore protiv pravila”.

 

 

Helder Sousa Silva, europarlamentarac iz Portugala rekao je da se BiH nalazi u opasnoj situaciji.

 

 

“Nedavna misija Komisije za odbranu i sigurnost BiH u kojoj sam ja učestvovao pokazala je jasnu stvarnost na terenu. Država se nalazi u opasnoj situaciji i imamo jako puno vanjskih i unutrašnjih izazova koji prijete sigurnosti.

 

 

 

 

Snage koje će destabilizirati državu hrane se separatističkom retorikom, njih podržavaju snage koje BiH namjeravaju skrenuti s njenog evropskog puta.

 

 

Evropska unija ne smije ovdje izostati, moramo jačati dijalog, moramo jačati našu političku i ekonomsku prisutnost, mroamo insistirati na provođenju strukturnih reformi kako bi država postala spremna za proces pristupanja EU.

 

 

Historija Bosne i Hercegovine je povezana sa sigurnošču na Balkanu, a to je povezano sa sigurnošću Evrope”.

 

 

Hrvatski EU parlamentarac Karlo Ressler podržao je također BiH.

 

 

“Nema države koja je hrvatskom narodu bliža od BiH stoga boli vidjeti da je 30 godina od Dejtona, 30 godina od Srebrenice, 30 godina od zajedničke pobjede nad velikosrpskim projektom BiH u najdubljoj političkoj i sigurnosnoj krizi. Oni koji se poigravaju sa krhkim mirom, sada i sa početkom ustavnih promjena vode zemlju prema opasnom rubu.

 

 

 

 

Kriza se nije dogodila preko noći. Godinama se razgrađuje jedinstvena formula: jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda. I to sa različitih strana. Međutim, teško da ima malignijeg utjecaja od koncepta takozvanog ‘srpskog svijeta’ koji negira suverenitet i integritet svojih susjeda, često iz uz hibridno djelovanje, dezinformacije i krivotvorenje historije. U ovim prijelomnim trenucima, ključno je smiriti tenzije, ali biti i spreman na sve scenarije. Evropa ne smije i ne može stajati po strani”.

 

 

Komesar Hansen na kraju je dao završne ocjene i zaključio raspravu.

 

 

“Komisija je i dalje nedvojbeno opredijeljena prema tome da BiH zadrži perspektivu pristupanja EU kao jedinstvena suverena i ujedinjena zemlja. Teritorijalni integritet, suverenitet i ustavni poredak mora se poštivati. BiH ima historijsku priliku otvoriti pregovore o pristupanju EU, njeni građani žele evropsku budućnost. A odgovornost je političkih aktera da to bude realnost.

 

 

Podsjećamo sve političke aktere da obnove napredak na putu ka EU da poduzmu relevantne korake jer sudjelovanje u EU donosi brojne prednosti i taj put donosi brojne prednosti. Pristupanje EU je program koji ima stvarne koristi za sve. Donosi prosperitet, stabilnost i mir. To je pogram na kojem moramo zajednički raditi. EK će nastaviti podržavati BiH u ovim nastojanjima. Sa svim svojim instrumentima nastavit ćemo vrlo pozorno pratiti sve što se dešava u BiH, uključujući i mogućnost da RS donese novi ustav za taj entitet”.

 

(Raport)

(7)

Šta su o situaciji u BiH govorili u Parlamentu EU? ‘Dodikovi mokri snovi se ne smiju ostvariti. On je Putinova marioneta’