Albanija zbraja štete nakon serije razornih zemljotresa i sve državne službe i spasilački timovi su na terenu. Posljednji izvještaj kazuje da je osam osoba poginulo, a čak 325 povrijeđeno.
Informaciju o stradalim i povrijeđenim osobama potvrdilo je albansko ministarstvo zdravlja. Ipak, nadlženi strahuju da će bilans poginulih biti veći, s obzirom na to da se spasilačke službe još uvijek probijaju do brojnih ruševina.
Podrhtavanje zla osjetilo se i u našim krajevima.
Zanimljivo je da su već i ranije stručnjaci upozoravali kako je su već izvjesno vreme svijet, pa i Balkan, je u periodu povećane seizmičke aktivnosti, pa se može očekivati da se aktivnost svih seizmogenih zona vidno poveća.
Naime, u zoni Mediterana, afrička ploča se podvlači pod euroazijsku ploču, ujedno izdižući postepeno dno Mediterana, Apenine i Dinaride i istovremeno potiskujući italijansko kopno prema hrvatskoj obali brzinom oko četiri milimetra godišnje. U tom kontekstu Balkan je jedna od mnogih zona na našoj planeti sa intenzivnom seizmičnošću.
Potresi koji nastaju u zonama primarne seizmičnosti rezultat su naglog rasterećenja naponskih stanja koja se godinama i decenijama akumuliraju u stjenskoj masi prilikom sporog klizanja afričke ploče pod euroazijsku ploču.
Budući da postoji veliki rasjed Zemljine kore, koji od Himalaja preko Irana, Turske i Grčke prelazi preko našeg teritorija, razumljiva je tektonska aktivnost ovih prostora.
Recimo, seizmografi tvrde da se u sljedećih 50 godina na području BiH mogu očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do sedam stepeni Mercallijeve skale, znači s mogućim oštećenjima kuća.
Ne tako davni izvještaj o riziku od prirodnih katastrofa u svijetu, koje je objavio Odjel UN zadužen za životnu sredinu i ljudsku sigurnost, je obuhvatilo 173 zemlje, a BiH i Srbija su, prema ovom istraživanju, s indeksom 6,42, odnosno 7,53 prilično rizične. Na Starom kontinentu poprilično “opasne” su još Rumunija (6,61), Grčka (7,36), Holandija (8,76) i Albanija (10,01).
– Uvijek postoji mogućnost zemljotresa – upozoravju stručnjaci.
Ipak, precizno predviđanje potresa je nemoguće, i nema nikakvog razloga za paniku.
Kada je riječ o BiH, upućeni naglašavaju kako je Treskavica izuzetno seizmički aktivno područje, jer tu postoji raspcjep koji u budućnosti može donijeti jake potrese.
– Na tom lokalitetu se u budućnosti mogu desiti vrlo jaki potresi do nekih 8 ili 9 stepeni Merkalija, odnosno do nekih 6.5 stepeni po Richteru. Taj lokalitet oko Treskavice je u prošlosti bio aktivan i još uvijek jeste. Kada je u pitanju Sarajevo tu se ne očekuju neki potresi veći od 7 stepeni Merkalija. Bilo bi građevinske štete, ali na slabijim objektima – procjenjuju u Centru za seizmologiju.
(2194)