Za “Slobodnu Bosnu” Išerić je pojasnio ovu novonastalu pravnu zavrzlamu u koju je BiH doveo njen entitet RS.

Zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su na svojoj 11. posebnoj sjednici održanoj 29. marta Zaključak u vezi Nacrta Izbornog zakona RS-a, što je bio njihov odgovor na odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta koji je 26. marta nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.

Zaključak je to kojim se “prijeti” da će usvojiti Izborni zakon ukoliko se ne ispune njeni zahtjevi, odnosno ultimatum upućen Parlamentarnoj skupštini BiH, primijetio je pravni stručnjak Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu i stručnjak za ustavno pravo.

Za “Slobodnu Bosnu” Išerić je pojasnio ovu novonastalu pravnu zavrzlamu u koju je BiH doveo njen entitet RS.

“Republika Srpska već ima Izborni zakon (iz 2002. godine), a koji je i bio predmet ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH. Dakle, ne postoje ustavno-pravne zapreke da Narodna skupština RS donese svoj Izborni zakon. Međutim, Ustav BiH i Opći okvirni sporazum za mir u BiH nameće ograničenja u pogledu njegovog sadržaja. Imajući u vidu stavove Narodne skupštine RS o ‘antiustavnom djelovanju Centralne izborne komisije BiH’, ali i tezu g. Dodika da u Ustavu BiH ne postoji odredba prema kojoj je BiH nadležna za oblast izbora, čini se da je primarna svrha usvojenog Nacrta Izbornog zakona lišavanje nadležnosti CIK BiH za lokalne izbore kao i za izbore za tijela zakonodavne i izvršne vlasti u Republici Srpskoj. Takvo ponašanje Narodne skupštine RS, nažalost, nije novo – ono predstavlja kontinuitet erozije temeljnih principa Ustava BiH i to: lojalnosti entiteta prema državi BiH i njihova podređenost odlukama institucijama BiH”, prokomentirao je Išerić za “SB”.

Išerić pojašnjava kako na početku treba primjetiti da je Ustavom BiH izričito predviđeno da će Parlamentarna skupština BiH donijeti Izborni zakon (a to je bila i pretpristupna obaveza BiH u procesu pridruživanja Vijeću Evrope), dok je aneksom broj 3 Općeg okvirnog sporazuma za mir propisano da će postojati centralne državna institucija za provođenje (svih) izbora.

“Dakle, ako imamo i vidu Ustav BiH, kao i aneks 3 Dejtonskog sporazuma, donošenje državnog Izbornog zakona i postojanje i rad Centralne izborne komisije BiH su dejtonske kategorije i dio općeg ustavnog kompromisa postignutog u Dejtonu”, pojašnjava Išerić.

“Istovremeno, Izborni zakon BiH uspostavlja principe i načela u oblasti izbora, sa kojima moraju biti usaglašeni entitetski izborni zakoni. Ustavom BiH je izričito propisano da će se entiteti pridržavati odluka institucija BiH, a Izborni zakon kao takav predstavlja odluku institucije BiH – Parlamentarne skupštine BiH”, navodi Išerić za “SB” dodajući i kako je Izbornim zakonom određeno da mogu postojati izborne komisije entiteta, ali da njihove nadležnosti može odrediti samo Centralna izborna komisija BiH, svojom odlukom.

RS može imati Republičku izbornu komisiju

“Shodno tome, postojanje Republičke izborne komisije per se nije protivno Izbornom zakonu BiH. Međutim, glede nadležnosti Republičke izborne komisije, one ne mogu biti određene entitetskim izbornim zakonom, a kamo li da mogu biti određene na način da se prisvajaju nadležnosti Centralne izborne komisije, odnosno veće nadležnosti od onih koje su im dodijeljene odlukom Centralne izborne komisije. Nastojanja Narodne skupštine neodoljivo podsjećaju na usvajanje Nacrta Zakona o VSTV RS, kada je pokušano stvaranje institucionalnog paralelizma u oblasti regulacije pravosuđa”, rekao je Išerić.

“Dakle, entitetski zakonodavac – Narodna skupština RS – nadležnosti Republičke izborne komisije može odrediti na način da će isključivo prepisati nadležnosti koje je toj izbornoj komisiji odredila Centralne izborna komisije BiH, svojoj odlukom. Drugačije postupanje Republike Srpske je neustavno, jer se time krši ustavni princip prema kojem su entiteti dužni da se pridržavaju, između ostalog, i ‘odluka institucija Bosne i Hercegovine’ (član III/3/b) Ustava BiH), u konkretnom slučaju principa iz odgovarajućih odredaba Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, čime se krši i princip vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine”, dodao je.

Mora se zaštiti Ustav BiH

Išerić je podsjetio i kako je Ustavni sud BiH već jednom, i to prije 12 godina, ukinuo odredbe Izbornog zakona Republike Srpske, kojima su Republičkoj izbornoj komisije bile prisvojene nadležnosti Centralne izborne komisije.

“Uprkos tome što su zaključci i pravni stavovi Ustavnog suda BiH, koji su dati u obrazloženju odluka, jednako obavezujući i konačni za sva tijela javne vlasti u BiH, Narodna skupština Republika Srpska i dalje nije naučila najbitniju lekciju ustavnog prava BiH – njene subordinacije odlukama i institucijama BiH”, prokomentirao je te dodao da u slučaju da nacrt Izbornog zakona bude usvojen kao Prijedlog Izbornog zakona, državni ustavobranitelji moraju ispuniti svoju ustavnu zadaću i pokrenuti postupak zaštite ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH, kako bi takav neustavan zakon bio stavljen van snage i ne bi proizvodio štetne posljedice u pravnom sistemu BiH.

(SB)

(128)

Related posts:

Kako će policija kazniti ministra Košarca, Halida Bešlića, Šerifa Konjevića, Harija Varešanovića, Slađanu Mandić, Semira Ćerića Koketa….. JAVILA SE I CVIJANOVIĆKA NAKON ŠTO JU JE DODIK PONIZIO, PONIŠTIO, PORAZIO: “Posjeta Lavrova za Džaferovića i Komšića…” ŠAROVIĆ NAJAVLJUJE TOTALNI KRAH LIDERA SNSD-a: “Desilo se ono što smo predviđali. Dodik sada ulazi u… Poznata voditeljica Ika Ferrer Gotić dobija najgore prijetnje: Ti ljudi znaju moju adresu, zauvijek ću se izbrisati sa Facebooka ZAMJENIK MINISTRA ODBRANE BiH STAO UZ DODIKA: “Većina Srba u Oružanim snagama BiH prešla bi u… Adem Zalihić prozvao sarajevsku ulemu što su podstakli džematlije da daju glas Konakoviću NAMETNUTI AMANDMANI: “Krene li Schmidt u antiustavnu avanturu, otpor Bosne mora se čuti do neba” OTVORENI RAT U DEMOKRATSKOJ FRONTI: „Povucite njegovu kandidaturu za ministra za boračka pitanja, TO VAM NAREĐUJEM…“ KOMENTAR SVETLANE CENIĆ: Uputstvo na nacionalnu (zlo)upotrebu Dodik i Čović imaju razlog za strah: Schmidtove izmjene uvode rigoroznu kontrolu nad milionima na stranačkim računima

STRUČNJAK ZA USTAVNO PRAVO HARUN IŠERIĆ ZA “SB”: “Ako NSRS uradi ovo državni branitelji moraju ispuniti svoju ustavnu zadaću”