Pravni ekspert i bivši sudija Vehid Šehić je rekao da je neprihvatljivo da suđenje traje 12 godina, te da sudovi moraju voditi računa o ekonomičnosti postupaka.
Suđenje Samiru Bejtiću za ratni zločin počinjen na Kazanima kod Sarajeva, koje se četvrti put obnavlja i traje preko 12 godina, moglo bi koštati oko tri miliona konvertibilnih maraka, procjenjuje njegov branilac Fahrija Karkin.
Karkin je za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) BiH kazao da brani Bejtića po službenoj dužnosti već 12 godina, te da su samo njegovi troškovi veći od pola miliona maraka.
On procjenjuje da bi ukupni troškovi mogli biti veći od tri miliona, s obzirom na sve troškove suda, kao i dovođenje svjedoka i vještaka u četiri obnovljena postupka.
“Bejtićev postupak je počeo ispočetka i sada se saslušavaju svjedoci. Naročito je ružno to što se opet saslušavaju porodice poginulih, ubijenih, to je otvaranje rana… To će da traje jako dugo jer ima puno svjedoka. Tužilaštvo insistira da se i dalje svi svjedoci ponovno usmeno saslušavaju”, istaknuo je Karkin.
Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu tereti Bejtića, nekadašnjeg pripadnika Desete brdske brigade Armije BiH, da je 25. decembra 1992. Zorana Vučurevića ubio na Kazanima.
Ova tačka Bejtića tereti za ratni zločin, a optužen je po još tri tačke za krivična djela ubistva.
Vrhovni sud Federacije BiH je 2015. ukinuo posljednju presudu kojom je Bejtić oslobođen optužbi, a predmet je ponovo vraćen na suđenje Kantonalnom sudu u Sarajevu.
Prije toga, Bejtić je 2006. bio osuđen na 14 i po godina zatvora za zločine počinjene na Kazanima, a potom je dva puta oslobođen – 2008. i 2011. godine. Vrhovni sud je svaki put ukidao presude Kantonalnog suda i ukazivao na bitne povrede odbredaba krivičnog postupka.
U Kantonalnom sudu u Sarajevu nisu mogli reći precizno koliko će koštati Bejtićev proces, pojasnivši da u zadnjem suđenju – koje je trajalo od decembra 2010. do decembra 2011. godine – nije naveden iznos troškova krivičnog postupka.
Glasnogovornica Vrhovnog suda Federacije BiH Ilhana Tahmaz-Jamak je pojasnila da je postupak protiv Bejtića više puta vraćan Kantonalnom sudu u Sarajevu jer mu se sudi po starom Zakonu o krivičnom postupku Federacije BiH.
“Po ovom Zakonu određeno je da se predmet vraća prvostepenom sudu ukoliko je presuda ukinuta zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka”, kazala je Tahmaz-Jamak.
Pravni ekspert i bivši sudija Vehid Šehić je rekao da je neprihvatljivo da suđenje traje 12 godina, te da sudovi moraju voditi računa o ekonomičnosti postupaka.
“Uvijek treba voditi računa o efikasnosti i ekonomičnosti svakog sudskog postupka. Međutim, ja pripadam i onima koji tvrde da pravda ne može biti skupa i da ne treba radi materijalnih izdataka voditi računa o nekim drugim stvarima, kako nam se ne bi desilo da ne dobijemo nikada pravdu za žrtve i za okrivljenog”, kazao je Šehić.
Samir Bejtić je jedina osoba koja je optužena za ratne zločine počinjene na Kazanima. Prethodno su za ubistva na tom lokalitetu četiri osobe osuđene na po šest godina zatvora, a zbog neprijavljivanja krivičnog djela i počinioca, na po deset mjeseci osuđeno je osam osoba.
Karkin je rekao kako nije fer da su svi drugi izvršioci bili osuđeni za “obična ubistva”, a da se kod Bejtića insistira na ratnom zločinu. Dodao je da je bilo razgovora o nagodbi između Tužilaštva i Odbrane, ali da je problem kvalifikacija djela.
Ubistva na Kazanima, kako je kazao Šehić, imaju “posebnu osjetljivost”, zbog čega bi trebali biti kvalificirani kao ratni zločin.
“Po mom mišljenju, nema dvojbi da se radi o ratnom zločinu i ne vidim razloga zašto se to ne bi tako okvalificiralo. Ne bi se smjelo trgovati da li je to ratni zločin ili ne”, istaknuo je Šehić.
Bejtić je prije 14 godina uhapšen u Njemačkoj, odakle je izručen BiH, te je šest godina proveo u pritvoru prije puštanja da se brani sa slobode. Četvrto suđenje mu je počelo prošlog mjeseca.
(18)