Za Izrael, pritisak da eliminira prijetnju na sjeveru pojačava činjenica da je 86.000 ljudi pobjeglo ili im je naređeno da napuste to područje nakon 7. oktobra u strahu da bi Hezbollah mogao pokrenuti napad sličan Hamasovom na više tačaka i počiniti ubistva i otmice.

 

 

 

Prvo se čuje udar lansiranih granata s izraelske strane libanske granice prema gerilcima Hezbollaha. Niti punu minutu kasnije, detonacija minobacačkih bombi odjeknula je u blizini utvrđenog izraelskog položaja, smještenog uz ogradu između dviju zemalja, Izraela i Libana.

 

 

 

Vojnici se uvlače u betonske bunkere. “Našli smo se pod prilično teškom minobacačkom vatrom duž cijele granice”, rekao je za Newsweek rezervni izraelski padobranski narednik Ben, koji nije smio otkriti svoje prezime. U nedjelju u razmjeni vatre na izraelskom položaju nije bilo ozlijeđenih. Hezbollah je kasnije objavio da je pucao na niz izraelskih ciljeva duž granice, kako je javio Reuters.

 

 

 

Takva paljba događa se najmanje jednom dnevno u blizini položaja Dvornit. Napadi eskaliraju duž cijele granice od šokantnog napada Hamasa 7. oktobra na Izrael iz Pojasa Gaze, saveznika Hezbollaha u iranskoj tzv. “Osovini otpora” protiv Izraela. Radi se daleko najvećem nasilju na granici otkako su izraelske snage izvršile invaziju na južni Liban u ratu protiv Hezbollaha 2006. godine.

 

 

 

No, čak i dok Izrael vodi svoj najveći rat u nekoliko desetljeća u Gazi na jugu, Izraelske odbrambene snage (IDF) kažu da su obavljene pripreme za promjenu “odbrambenog stava” i pokretanje velikog i opsežnog napada na Liban ako diplomacija ne uspije prekinuti napade Hezbollaha i osigura da ova šijitska skupina, koju podržava Iran, više ne prijeti poljoprivrednoj regiji Izraela iz koje su evakuirani deseci hiljada ljudi.

 

 

 

Daleko jači od Hamasa

 

 

“Mislim da postoji prilika za mir ili stabilnost”, rekao je potpukovnik IDF-a Jonathan Conricus novinarima tokom posjete granici u sada uglavnom napuštenom kibucu Rosh HaNikra.

 

 

 

“Ako te stvari neće funkcionirati, IDF, kao odbrambene snage države Izrael, morat će se pobrinuti da izraelski civili budu sigurni… IDF je spreman, pripremao se. Načelnik stožera odobrio je planove te ima definirane rasporede pripravnosti… Ako bude potrebno, baš kao što sada demontiramo Hamas u Gazi i osiguravamo da neće biti vojne prijetnje Izraelcima koji žive u južnom Izraelu, ako bude potrebno učinit ćemo istu stvar protiv Hezbollaha”, poručio je.

 

 

 

Conricus kaže da je pet izraelskih civila i devet vojnika ubijeno u blizini granice od 7. oktobra u oko 1000 napada raketama, protutenkovskim projektilima, dronovima, minobacačima i drugom municijom. Reuters navodi da su 94 borca Hezbollaha i 17 civila među najmanje 130 ubijenih u Libanu u istom razdoblju.

 

 

 

Blizu 19.000 Palestinaca ubijeno je u izraelskoj ofanzivi u Gazi, prema vlastima na tom teritoriju kojim upravlja Hamas, dok je 1.200 Izraelaca ubijeno u prvom napadu Hamasa, a više od 100 vojnika je ubijeno u Gazi. Hamas također drži desetke izraelskih talaca.

 

 

 

Međutim, Hezbollah je daleko veća i daleko bolje naoružana skupina od Hamasa – raspolažu arsenalom koji Izrael procjenjuje na do 200.000 raketa. Svaki širi pogranični rat također bi potencijalno mogao zapaliti regionalni požar koji bi mogao dovesti do opasnosti da u sukob bude uvučen Iran i izraelski saveznik SAD. Washington je kao demonstraciju sile poslao dva nosača zrakoplova u regiju nakon napada Hamasa.

 

 

 

Zamjenik glavnog tajnika Hezbollaha, Sheikh Naim Qassem, nedavno je branio oružanu kampanju protiv Izraela kao dužnost.

 

 

 

“Nećemo se pokoriti nijednom signalu s bilo koje strane koji govori o dogovoru, slabljenju ili uništenju ove oružane snage”, rekao je Qassem na službenoj medijskoj stranici skupine. “Sila je ta koja nas tjera da u svojoj zemlji živimo neovisno i uzdignute glave, čini nas sposobnima suočiti se s izazovima i stati na kraj brutalnosti koja raste i širi se”.

 

 

 

Za Izrael, pritisak da eliminira prijetnju na sjeveru pojačava činjenica da je 86.000 ljudi pobjeglo ili im je naređeno da napuste to područje nakon 7. oktobra u strahu da bi Hezbollah mogao pokrenuti napad sličan Hamasovom na više tačaka i počiniti ubistva i otmice.

 

 

 

Duboka zabrinutost

 

 

Zeleno prostranstvo koje se proteže prema jugu od granice inače je jedno od najproduktivnijih područja u Izraelu. Na njega otpada 70 posto proizvodnje jaja. Na farmama voća uzgajaju se jabuke, naranče, kivi i banane. O farmama u regiji Galileja brinu se umirovljenici i tinejdžeri volonteri koji autobusima dolaze na jedan dan, dok se stanovnici sklanjaju u hotele ili kod obitelji i prijatelja.

 

 

 

Izrael je napao Libanon 1982. godine u “Operaciji Mir za Galileju” nakon ponovnih napada palestinskih komandosa. Potpuno se povukao tek 2000. godine. Izraelske snage vratile su se 2006. nakon što je Hezbollah oteo dva vojnika u prekograničnom napadu. Više od 1000 Libanonaca i više od 160 Izraelaca je poginulo u tom jednomjesečnom ratu.

 

 

 

Prema odredbama Rezolucije 1701 Vijeća sigurnosti UN-a, od tog vremena Libanon je trebao biti demilitariziran od rijeke Litani do izraelske granice, osim vojnika libanonske vojske i 10.000 pripadnika jakih mirovnih snaga UN-a u Libanonu (UNIFIL).

 

 

 

Litani se nalazi oko 24 kilometra sjeverno od Dvornita, iako je na nekim tačkama do granice tek pet kilometara. “Danas su (odredbe rezolucije) 1701 poništene, pregažene od strane Hezbollaha i nema čak ni ostatka toga na terenu”, rekao je Conricus, optuživši tu skupinu da je pucala s područja blizu položaja UN-a i libanonske vojske kako bi privukla izraelsku vatru na njih.

 

 

 

Glasnogovornik UNIFIL-a Andrea Tenenti rekao je za Newsweek da su mirovne snage duboko zabrinute zbog eskalacije nasilja i nasilne retorike.

 

(SB)

(699)

SVIJET JE NA RUBU NOVOG RATA: Moćna sila jedva čeka izraelski potez – „Sve je spremno…“