Najveća pažnja javnosti u regiji, u četvrtak, biće usmjerena na Haški sud, gdje se očekuje istorijska presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću. Radi se o presudi do sada najvišerangiranoj osobi, kojoj je nakon dvanaestogodišnjeg bjekstva vođen maratonski haški proces.
U protekle dvije decenije Haški tribunal je utvrdio da se u julu 1995. dogodio genocid u Srebrenici, kampanja terorisanja Sarajeva tokom četiri godine te progon nesrpskog stanovništva u većem broju opština u Bosni i Hercegovini. Ključno pitanje u presudi Karadžiću najverovatnije će biti odluka o tome da li su snage bosanskih Srba pod njegovom kontrolom počinile genocid u opštinama Ključ, Sanski Most, Prijedor, Vlasenica, Foča, Zvornik i Bratunac 1992. godine. Za zločine u ovim opštinama doneseno je 15 pravosnažnih presuda u Tribunalu, ali nikada do sada nije utvrđeno postojanje genocida.
“Važno je da li će biti utvrđeno da zločini i karakter imaju elemente genocida, međutim suštinsko je da li će biti utvrđeno da je Karadžić kao vrhovi komandant oružanih snaga, kao predsjednik RS imao namjeru da to uradi”, rekao je urednik BIRN-a Denis Džidić.
Da li će biti spomenut genocide, da li će on biti prihvaćen samo za područje Srebrenice nego i za druga područja, da li će biti osuđen i za snajperska djelovanja prema civilima, da li tzv. kolateralna šteta postaje standard ili je zabranjena, to su ključne stvari o kojima trebamo da vodimo računa, poručio je profesor i vojni ekspert Berko Zečević.
Ubistva u Srebrenici, kao i progon oko 25.000 žena, djece i starijih, prvi put su okarakterisani kao genocid, presudom Radislavu Krstiću, u kojoj se također navodi da je Karadžić bio vrhovni komandant snaga VRS-a. Karadžić je spomenut na više mjesta u presudi Beari i Popoviću. Navodi se da je 9. jula izdao naredbu kojom se odobrava zauzimanje tada zaštićene enklave Srebrenica.
Ono što je tužiteljstvo iznijelo u prethodnom periodu jako je dobro argumentovano, odbrana u skoro svim situacijama nije mogla da dovede u pitanje koncepte i da će gospodin Karadžić dobiti višegodišnju presudu, poručuje Zečević.
Posljednji dio optužnice protiv Karadžića odnosi se na uzimanje za taoce posmatrača UNPROFOR-a 1995. godine. Ova tačka nije razmatrana niti u jednoj od ranijih presuda Tribunala.
Treba zapamtiti da ovo nije konačna presuda. Period žalbe će trajati vjerovatno godinu dana. Za to vrijeme biće donešena i presuda Ratku Mladiću. S pravnog aspekta kompletiraće se slika onoga što se dešavalo od 1991-1995.
(82)