TAJNA UBISTVA DARIJE DUGINE: Zašto Amerika okrivljuje Ukrajinu?

Mnogi drže da je upravo Dugin bio prava meta napada, jer ga se na Zapadu doživljava kao ideologa koji je oblikovao svjetonazor ruskog predsjednika Vladimira Putina – čak ga nazivaju „Putinovim Rasputinom” – i njegovu politiku prema Ukrajini.

Američka obavještajna zajednica vjeruje da su atentat autobombom u kojem je u avgustu u Moskvi ubijena ruska novinarka Darija Dugina odobrili elementi unutar ukrajinske vlade, piše New York Times u srijedu, dodajući da Washington nije bio unaprijed obaviješten o toj operaciji.

„Sjedinjene Države nisu učestvovale u napadu, niti s obavještajnim informacijama niti s kakvom drugom pomoći”, rekli su američki obavještajci za NYT, čiji novinari ističu kako su im sagovornici „također rekli da nisu bili upoznati s operacijom prije no što je izvedena, te da bi se protivili ubistvu da ih je ukrajinska strana konsultirala”, kao i da su nakon toga „opomenuli” Kijev.

Američki dužnosnici nisu otkrili koji su dijelovi ukrajinske vlade odobrili napad, ni ko ga je izveo, ni ko je iz Washingtona kome u Kijevu poslao „opomene”, niti kakav je bio ukrajinski odgovor. Također nije jasno je li ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio svjestan zavjere ili ju je odobrio.

Američki dužnosnici također su izjavili da nemaju potpunu sliku konkurentskih centara moći u ukrajinskoj vladi, uključujući vojsku, sigurnosne službe i ured Zelenskog. To može objasniti zašto neki dijelovi ukrajinske vlade možda nisu bili svjesni zavjere, stoji u izvještaju NYT-a.

Slobodna Dalmacija podsjeća, 29-godišnja Darija Dugina ubijena je 20. avgusta, kad je na periferiji Moskve eksplodirao automobil kojim se vraćala s festivala „Tradicija” – održanom na imanju Zaharovo u blizini Moskve – na kojem je njezin otac, ruski nacionalistički filozof Aleksandar Dugin, održao predavanje. Njih dvoje trebali su se vratiti u Moskvu u istom automobilu, ali je Dugin u zadnji čas odlučio putovati drugim automobilom, što mu je spasilo život.

Putinov Rasputin

Mnogi drže da je upravo Dugin bio prava meta napada, jer ga se na Zapadu doživljava kao ideologa koji je oblikovao svjetonazor ruskog predsjednika Vladimira Putina – čak ga nazivaju „Putinovim Rasputinom” – i njegovu politiku prema Ukrajini. Dugin je godinama pozivao Moskvu da se agresivnije pozicionira na globalnoj sceni, te je podržavao rusku vojnu intervenciju u Ukrajini.

Ruske vlasti za ubistvo Dugine odmah su okrivile ukrajinske „specijalne službe” – te su čak i imenovale dvoje ukrajinskih državljana kao počinitelje – što je Ukrajina odlučno demantirala.

“Nemamo nikakve veze s ubistvom ove dame, to je posao ruskih specijalnih službi – rekao je tada sekretar ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Oleksii Danilov, dok je Zelenskijev savjetnik Mihailo Podoljak ustvrdio da ruske optužbe odražavaju „izmišljeni svijet” u kojem ruska vlada djeluje.

“Ukrajina, naravno, nema nikakve veze s tim, jer mi nismo kriminalna država poput Ruske Federacije, a još manje teroristička država”, rekao je tada Podoljak.

Isti stav savjetnik Zelenskog izrazio je i ove sedmice za New York Times:

“Opet ću naglasiti da svako ubistvo tokom mora imati neku vrstu praktičnog značaja. Trebao bi ispuniti neku specifičnu svrhu, taktičku ili stratešku. Neko poput Dugine nije taktička ili strateška meta za Ukrajinu”, rekao je Podoljak u srijedu.

Izvještaj New York Timesa iznenadio je svijet. Ne zato što bi ukrajinska upletenost u ovaj atentat bila neočekivana – dapače, većina promatrača odmah je zaključila da iz ubistva Dugine vjerovatno stoji Kijev – nego zato što je Amerika to iznijela u javnost, i to s optužujućim tonom prema Kijevu.

Na prvi pogled, stvar je nelogična: zašto bi najveći saveznik Ukrajine optuživao Ukrajinu za pokušaj ubistva ruskog nacionalističkog filozofa – odnosno za ubistvo njegove kćeri – koji je nadahnuo Putina na agresiju na Ukrajinu? Zašto se Amerika sada distancira od tog ubistva?

U izvještaju NYT-a stoji da su američki obavještajci „frustrirani nedostatkom transparentnosti Ukrajine u pogledu njenih vojnih i tajnih planova, posebno na ruskom tlu”, te da strahuju kako bi ubistvo Dugine moglo dovesti do širenja sukoba, odnosno da bi takvi napadi mogli potaknuti Moskvu da izvede uzvratne akcije.

„Iako Rusija nije uzvratila na specifičan način za atentat, SAD su zabrinute da takvi napadi – iako imaju veliku simboličku vrijednost – imaju mali direktan utjecaj na bojno polje i da bi mogli isprovocirati Moskvu da izvrši vlastite napade na visoke ukrajinske dužnosnike, od kojih neki imaju manju zaštitu od predsjednika Zelenskog”, piše NYT.

Upotreba izraza „velika simbolična vrijednost” – kojim se ističe Duginov status u Kremlju i ruskom društvu – upućuje na zaključak da Amerika očekuje ruski protuudar u Ukrajini, ali moguće i u SAD-u. Upravo zato, drže promatrači, sada želi poručiti Rusiji da ona „nema ništa s time”, kako bi spriječila mogućnost da uzvratni ruski atentat bude usmjeren na neku važnu simboličku figuru američkog društva.

(SB)

(82)