Prema mišljenju stručnjaka, sljedeći šok za rusku ekonomiju vjerovatnije će doći iz njenih osiromašenih regija nego od vanjskih faktora, kao što su sankcije Zapada ili niske cijene nafte, piše Radio Slobodna Evropa.
Piše: Todd PRINCE/Radio Free Europe
Rusija je zadržala dio budžeta i povećala svoje devizne rezerve tokom godina kako bi se izolirala od promjena cijena robe i dodatnog finansijskog pritiska sa Zapada.
Međutim, u tom procesu nije uspjela dovoljno ulagati u svoje regije, čiji su zdravstveni sistemi sada preplavljeni pandemijom koronavirusa, što povećava frustracija građana s državnom vladom.
“Ironično je da tokom vremena vanjski faktori to možda neće uzrokovati. Tamo gdje bi mogao biti šok, zapravo je interni šok iz osiromašenih regija, od ljudi koji su vidjeli da su bili ignorisani, od niske zdravstvene brige, od lockdowna “, izjavila je Elina Ribakova, zamjenik glavnog ekonomiste Instituta za međunarodne finansije, na konferenciji Atlantskog vijeća za strateško promišljanje 2. decembra u Washingtonu.
Čak i tokom pandemije, Kremlj se suzdržao od agresivnog zahvatanja svojih ogromnih deviznih rezervi kako bi podržavao regije, kompanije i pojedince zbog zabrinutosti za mogući budući “vanjski pritisak”, rekla je Ribakova.
Ruska devizne rezerve i zlatne rezerve sada iznose više od 580 milijardi dolara i četvrte su po veličini u svijetu.
Vladimir Milov, opozicioni političar i bivši ruski zamjenik ministra energetike, izjavio je kako su sigurnosna mreža pojedinaca, kao i mala i srednja preduzeća, “osušena” zbog niskog nivoa vladine finansijske podrške tokom pandemije.
Sergej Guriyev, ekonomist i kritičar Kremlja, izjavio je na panelu da ruska vlada nije provodila ključne mjere za “očuvanje ekonomije, očuvanje državnog fonda za bogatstvo”.
Ruski državni fond za bogatstvo, koji se često spominje kao fond za “crne dane”, ima gotovo 170 milijardi dolara ili, otprilike, trećinu ukupnih međunarodnih rezervi države.
Rusi su ignorisali lockdown tokom pandemije i nastavili su ići na posao, jer su vladine mjere finansijske pomoći bile “škrte”, rekao je Guriyev.
Zbog toga će se ruska ekonomija smanjiti samo za oko 4 posto ove godine, bolje od mnogih razvijenih zemalja, rekao je. Međutim, to je učinjeno po cijenu ljudskih života, dodao je.
Vlada je “uvjerila Ruse da ne umiru, jer službeni podaci pokazuju da nisu. To je prilično zastrašujuće, ali to je onako kako bih ja objasnio činjenicu da ruska ekonomija ne radi tako loše u usporedbi s razvijenim zemljama”.
Rusija je registrirala više od 2,3 miliona slučajeva zaraze koronavirusom, četvrta najviše na svijetu, a više od 40 hiljada smrtnih slučajeva.
Kritičari kažu kako je vlada značajno potcijenila broj stradalih od nove bolesti, umjesto toga novodeći pneumoniju ili druge bolesti kao glavni uzrok.
Ruska ekonomija će se boriti za rast sljedećih godina, jer politička struktura reforme potrebne za poticanje ulaganja čini “gotovo nemogućim”, rekla je Ribakova.
Osim toga, ovisnost o izvozu artikala, koji čini lavovski udio prihoda od izvoza, stvorila je “osjećaj zadovoljstva”, rekla je Ribakova.
Milov je, također, dao pesimističan pogled, rekavši kako je procvat potrošačkih kredita koji je posljednjih godina pokrenuo ekonomiju presušio. Osim toga, koronavirus je oslabio plate, smanjujući moć zaduživanja građana, rekao je.
Sergei Aleksashenko, bivši zamjenik predsjednika centralne banke Rusije i kritičar Kremlja, odbacio je zabrinutost da će novoizabrani predsjednik Joe Biden pogoditi Moskvu novim sankcijama.
Biden je služio kao potpredsjednik kada su Sjedinjene Države uvele sankcije za Rusiju zbog pripajanja Krima i podrške separatistima u istočnoj Ukrajini.
Biden je ranije ove godine nazvao Rusiju “protivnikom” i rekao da će zauzeti čvršći stav prema Kremlju.
Aleksashenko je rekao da se svijet promijenio od vremena kada je Biden bio potpredsjednik, s Kinom koja sada postaje Washingtonov glavni suparnik.
Bidenova administracija neće željeti da se konfrontira istodobno sa dvije sile, rekao je.
Osim toga, Bidenova administracija će htjeti postići dogovore o kontroli oružja s Rusijom, a nove sankcije bi samo potkopale razgovore, rekao je na panelu.
Osim ako predsjednik Vladimir Putin ne preduzme agresiju prema drugim državama, kao što je slučaj s Ukrajinom ili Bjelorusijom, Sjedinjene Države vjerovatno neće uvesti nove sankcije, kazao je.
(Prijevod: S. BEGOVIĆ)
(262)