Tadić je za N1 kazao da nije rekao da je zbog toga Gordana Tadić završila na američkoj “crnoj listi”, ali da je “vezano sigurno za taj kontekst i ambijent”.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Tomislav Tadić, inače sin bivše glavne državne tužiteljice Gordane Tadić koja se nalazi na američkoj crnoj listi, gostovao je u emisiji Pressing televizije N1.
Kazao je kako su “već 2019. godine postojale naznake da postoje ozbiljne kriminogene radnje koje potencijalno inkriminišu predsjednika Suda Bosne i Hercegovine Ranka Debeveca i tadašnjeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, ali da je sve stavljeno pod tepih”.
On je kazao kako je njegova majka, tada glavna državna tužiteljica, Gordana Tadić “djelovala” protiv Debeveca i Mehmedagića, ali da je to završilo “katastrofalno” po nju.
Tadić je za N1 kazao da nije rekao da je zbog toga Gordana Tadić završila na američkoj “crnoj listi”, ali da je “vezano sigurno za taj kontekst i ambijent”.
Poljuljano je povjerenje građana u institucije. Kažu da je sigurnosna situacija zadovoljavajuća, a građani u strahu. Vrlo ozbiljne optužbe protiv predsjednika Suda BiH Debeveca i bivšeg prvog obavještajca države Mehmedagića?
To je jedna priča koja je imala dugoročan razvoj, već 2019. je bilo naznaka da postoje ozbiljne kriminogene radnje koje potencijalno inkriminišu ovu dvojicu (Debeveca i Mehmedagića), međutim to tada javnosti nije bilo zanimljivo. Vjerovatno je to zato što je Mehmedagić upravljao obavještajnom službom i različitim vrstama pritisaka i manipulacija sve to je stavljeno pod tepih.
Zašto Tužilaštvo BiH tada nije djelovalo?
Tužilaštvo jeste djelovalo, znam to jer je moja majka tada bila glavna tužiteljica i to je završilo u jednoj katastrofi po nju. Ona je upravo zbog pritisaka te dvojice ljudi smijenjena.
Vi tvrdite da je vaša majka Gordana Tadić smijenjena i stavljena na američku “crnu listu” jer je pokrenula proces protiv Debeveca i Mehmedagića.
Ne. Ona je pokrenula procese protiv Debeveca i Mehmedagića, ali završilo se kako se završilo.
Kome je u interesu da skloni državnu tužiteljicu, a da zaštiti tada predsjednika Suda BiH i glavnog obavještajca?
To ja ne znam. Neka novinari istraže. Nisam rekao da je završila na “crnoj listi” zbog toga, ali je vezano sigurno za taj kontekst i ambijent.
Vi ste prije dvije godine direktno podržali sankcije protiv vaše majke ako će, kako ste rekli, dovesti do boljitka društva? Najavljuju se sankcije protiv Čovića?
To ne zna niko, to su samo spekulacije.
Kažu da se treba desiti Sanader i u BiH?
Više se ovdje sudi istaknutim, formalnim autoritetima nego u bilo kojoj drugoj državi oko nas.
Evropa je bila vrlo jasna, 14 zahtjeva je svela na tri. Hoće li mart biti mjesec evropske nade ili ćemo ponovo upasti u apatiju?
Vidjet ćemo šta će se desiti u martu, a u kojem pravcu ćemo poslije marta ići ne možemo predvidjeti. Bolje bi bilo da se što prije to sve riješi i da postanemo članica EU, ali u ovim društvenim neprilikama objektivno je teško to očekivati.
Izraelska i ruska agresija, pa američki i euro izbori – gdje smo mi?
To je osnovno pitanje. Mi moramo naći neki modalitet da opstanemo u tim turbulencijama. Ne treba očekivati nikakvu promjenu u kursu američke politike prema nama. To je ozbiljna država koja je veliki, makro akter i koja ima dugoročne projekte od 15 do 50 godina unaprijed. Najvažnije je da se akteri koji su u BiH dogovore kako da mi, iz ovih velikih navala koje dolaze, opstanemo. Da se ne uvučemo u nešto što nije dobro.
Šta ako se ne dogovore?
Moramo onda biti spremni na sve moguće scenarije.
(N1)
(239)