Uidućih sedam dana u parlamentarnu proceduru trebao bi biti upućen novi Prijedlog izbornog zakona, ograničen izmjenama Christiana Schmidta. U ponedjeljak sjednica Vijeća ministara kao mogući prvi korak ka dogovoru.

 

 

 

U narodu – hljeba preko pogače, u državi – ucjenom do željene pozicije. Odredbe važeće, ne i odgovarajuće:

 

 

 

“Ako ćemo nastaviti biti banana država, ja nisam za to, ko je za to neka kaže javno”, poručio je Marinko Čavara, predsjedavajući Zastupničkog doma PSBiH (HDZBiH).

 

 

 

“Najbolje rješenje – novi izborni zakon koji bi riješio sva pitanja”, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

 

 

 

Novi zakon brojimo u kvanitetu, jer suštinskih promjena nema. Nijedan do sada nije uspio pomiriti sve strane, a najnoviji pokušaj nosi i dodatne komplikacije.

 

 

 

Prošao je rok do kojeg su se određeni članovi Schmidtovog zakona mogli mijenjati. Želje sada prate – procedure.

 

 

 

“Da bi se mijenjao Izborni zakon, to znači da se mora usvojiti Izborni zakon visokog predstavnika Christiana Schmidta i tek onda ići u izmjene i dopune tog zakona, ili postoji varijanta da Vijeće ministara može raditi potpuno novi Izborni zakon kojim bi se ovaj Schmidtov stavio van snage”, objašnjava Denis Zvizdić, zastupnik NiP-a u Zastupničkom domu PSBiH.

 

 

 

Prva verzija bi otvorila mogućnost dodatnih blokada. Partneri nepovjerljivi, pa je druga opcija izglednija. No, startne pozicije ostale iste. Legitimnost, CIK i razvlašće.

 

 

 

“Zakonitost izbornog procesa bi osigurala legitimitet predstavljanja i kroz građansko predstavljanje, to je suština. Nije ako piše da treba biti Hrvat da ga izaberu Bošnjaci. To je lažno predstavljanje”, kaže Čavara.

 

 

 

“Ostaju teška pitanja, pozicija CIK-a mora da bude riješena”, poručuje Dodik.

 

 

 

Dakle, za partnere iz Federacije neprihvatljivo. Njima u prioritetima ostaju tehničke izmjene i transparentnost. Konkrentije, ono što sa Schmidtovim odredbama već imamo.

 

 

 

“Derogiranje tog zakona je za nas apsolutno neprihvatljivo, bojim se da bismo na taj način derogirali i ulogu visokog predstavnika”, ocjenjuje Predrag Kojović, zastupnik NS-a u Zastupničkom domu PSBiH.

 

 

 

“Ne želim da kažem da to nije moguće, ako se istinski potrudi Vijeće ministara i ako u njemu bude dovoljno političke spremnosti i volje, da se izradi Izborni zakon koji će poštovati prioritet broj jedan iz 14 prioriteta Evropske komisije”, kaže Zvizdić.

 

 

 

Za opoziciju, bilo kakvi novi razgovori znače povlačenje Trojke pred zahtjevima HDZ-a i SNSD-a. Evropa je tražila integritet, Schmidt je ispunio.

 

 

 

“Vraćati se ponovo na teme na kojima će insistirati Milorad Dodik ili Dragan Čović – smatramo da je to strateška greška i da se na taj način derogira uloga i ponižava visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini”, istakao je Safet Kešo, zastupnik SDA u Zastupničkom domu PSBiH.

 

 

 

Ne dijele ovaj stav u OHR-u. Novo od nametnutog rješenja ne smije odudarati.

 

 

 

“Ukoliko ne postignu neki dogovor, i dalje se držim onih izmjena i dopuna koje sam donio kada je riječ o Izbornom zakonu”, poručuje visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.

 

 

 

Postojeći Izborni zakon je mijenjan više od dvadeset puta. “Izgledaju kao onaj američki film ‘Beskrajni dan’ – stalno se vrtimo u istoj matrici, a nikako nemamo izlaza”, kaže politički analitičar Danijel Vidović.

 

 

 

Izbori će biti raspisani početkom maja, a onda povratka nema.

 

(Ljudski.ba)

(280)

TROJKA NA PREKRETNICI: Schmidtov rok prošao, Dodik i Čović ne odustaju