Do srpnja trebaju prikupiti oko pola milijuna potpisa kako bi se referendum našao na glasačkom listiću na izborima 2028. godine…
Piše: Iva Badanjak
Prijetnje Donalda Trumpa da će uskratiti savezna sredstva za katastrofe ako Kalifornija ne promijeni svoje prakse upravljanja vodama čine se kao daleka prošlost.
Dva dana nakon tih izjava Trump je imao samo riječi hvale za tu saveznu državu. “Ne može biti zlatnog doba bez Golden Statea. To je sjajna zemlja, fantastična”, rekao je predsjednik u pomirljivom tonu dok je sa suprugom Melanijom obilazio požarišta diljem Los Angelesa.
Na izlasku iz zrakoplova Air Force One dočekao ga je guverner Kalifornije Gavin Newsom, koji ga je srdačno zagrlio. Da nismo znali ništa o odnosima tih dvaju političara, pomislili bismo da su stari prijatelji, a ne povremeni žestoki rivali.
No, Trump, koji na prvi pogled nudi ruku pomirenja i obećava suradnju u obnovi Kalifornije, malo znači onim stanovnicima koji danas više nego ikad sanjaju o odcjepljenju od ostatka Sjedinjenih Država.
Naime, nova inicijativa za glasanje, kojom se birači pitaju treba li Kalifornija postati neovisna država, dobila je i službeno odobrenje za prikupljanje potpisa. Ova ideja nije nova – to će biti najmanje treći pokušaj kalifornijskih secesionista da ostvare Calexit i prikupe dovoljno potpisa kako bi inicijativa došla na glasački listić. Međutim, za uspjeh će morati prikupiti 546.651 potpis, što nije lak zadatak, a rok za predaju potpisa istječe 22. srpnja.
Ako se potpisi prikupe na vrijeme, na glasačkom listiću u studenome 2028. bit će postavljeno pitanje: “Treba li Kalifornija napustiti Sjedinjene Američke Države i postati slobodna i neovisna država?”. Ako najmanje 50 posto registriranih birača sudjeluje, a 55 posto ih glasa za, to bi bilo shvaćeno kao “izglasavanje nepovjerenja Sjedinjenim Državama” i “izražavanje volje naroda Kalifornije” za neovisnost. No, to ne bi promijenilo trenutačnu vladavinu u Kaliforniji ni odnos s ostatkom SAD-a.
Čak i u slučaju da se prođe ovaj prvi korak, nije jasno hoće li Kalifornija stvarno postati neovisna jer bi za to bio potreban pristanak ostatka Sjedinjenih Država. Procjenjuje se da će organizacija izbora i osnivanje nove komisije koja će razmatrati održivost Kalifornije kao neovisne države stajati Amerikance oko deset milijuna dolara.
Mnogi stanovnici Kalifornije, umorni od toga da ih republikanci stalno kritiziraju, suverenističku ideju vide kao sve privlačniju. Istraživanje YouGova iz veljače pokazalo je da bi 29 posto stanovnika Kalifornije podržalo neovisnost države na izborima. Unatoč glasnoj i financijskoj podršci tehnoloških magnata i ulagača rizičnog kapitala iz Silicijske doline, Trump je uspio osvojiti manje od 40 posto glasova u Kaliforniji koja je na kraju premoćno pripala Kamali Harris, njegovoj suparnici iz iste države.
Zategnuti odnosi između predsjednika Trumpa i kalifornijskih vlasti, predvođenih guvernerom Gavinom Newsomom, snažno utječu na dinamiku odnosa između Kalifornije i Washingtona. Neposredno nakon Trumpove pobjede na izborima u studenome kalifornijski čelnici mobilizirali su se kako bi se suprotstavili republikanskim politikama u pitanjima poput reproduktivnog zdravlja i zaštite okoliša.
Guverner Newsom pozvao je zakonodavce da “brane kalifornijske vrijednosti i temeljna prava” pred dolazećom Trumpovom administracijom. No, osim političkih razloga, postoji još jedan faktor – Kalifornija ima dovoljno ekonomske moći da ozbiljno razmotri mogućnost odvajanja.
S veličinom stanovništva koja odgovara Kanadi, kalifornijsko gospodarstvo, da je samostalno, bilo bi peto na svijetu. U 2023. godini Kalifornija je generirala 3,9 bilijuna dolara, što čini 14 posto američkog BDP-a. Kalifornija je također zaslužna za devet posto ukupnog američkog izvoza, 17 posto poljoprivrednih proizvoda i 18 posto računalnih i elektroničkih proizvoda.
Stanovnici Kalifornije također su najveći neto uplatitelji: u 2022. godini uplatili su 72 milijarde dolara više u javni proračun nego što su primili, prema jednoj analizi Reutersa. Gubitak takvoga gospodarskog entiteta bio bi ozbiljan udarac za Sjedinjene Države, zahtijevajući nove trgovinske sporazume i radne dozvole.
Ipak, stručnjaci za ustavno pravo upozoravaju da se pristaše pokreta za odcjepljenje ne bi trebali previše uzbuđivati. Rory Little, stručnjak za američka ustavna pitanja, jasno je i jednoznačno u The San Francisco Standardu rekao da je odcjepljenje pravno nemoguće jer Ustav SAD-a ne predviđa takvu mogućnost. Građanski rat završio je pobjedom Unije, čime je učvršćena ideja da države nemaju pravo jednostrano napustiti savez.
Unatoč svim pravnim preprekama, ideja o odcjepljenju može poslužiti kao pregovarački adut. U situacijama kada savezne vlasti ili predsjednik loše govore o Kaliforniji ili pokušavaju nametnuti nepovoljne politike koje štete interesima savezne države, spominjanje odcjepljenja može promijeniti dinamiku odnosa i prisiliti federalne vlasti na ozbiljnije razmatranje kalifornijskih zahtjeva.
Dakle, čak i ako ideja o odcjepljenju nije realistična, njezino spominjanje može biti učinkovit politički alat za privlačenje pažnje i ostvarivanje boljih pregovaračkih pozicija.
(Jutarnji list)
(384)