Tim povodom kontaktirali smo pravnog stručnjaka Haruna Išerića, višeg asistenta na Pravnom fakultetu i stručnjaka za ustavno pravo, koji je naveo da u pogledu Lendine izjave o ukidanju odnosno dovođenju u pitanje naziva entiteta Republika Srpska treba istaći nekoliko stvari.

 

 

 

Nedavno je u posjeti Banjoj Luci bio Refik Lendo, potpredsjednik FBiH, koji je govorio o eventualnoj apelaciji Ustavnom sudu BiH za ukidanje naziva “Republika Srpska” ukoliko se nastavi s pritiscima o promjenama Ustavnog suda BiH i Ustava BiH, o kojima se govori u proteklom periodu.

 

 

 

Lendo je poručio da će, ukoliko Dodik i Čović nastave s pritiscima na Ustavni sud, tražiti preispitivanje i ukidanje naziva RS.

 

 

 

“Ta dvojica političara, samim ukidanjem ili mijenjanjem nekih elemenata Ustavnog suda BiH ukidaju naziv RS. Ustav države BiH je taj koji čuva državu BiH, a samim tim FBiH i RS. To treba dograđivati, a nikako mijenjati nešto što nije dobro niti za jedan entitet, posebno za RS. Ustav je Dejtonska kategorija kao i RS, jedno s drugim je vezano i jedno drugo čuva. Rekao sam da povedu računa da čuvaju jedni druge, a to znači neka ostane Ustav BiH da čuva RS”.

 

 

 

Ukoliko dođe do izmjena Ustava BiH, poručio je da će podnijeti apelaciju. Njegove izjave izazvale su burne reakcije zvaničnika manjeg bosanskohercegovačkog entiteta.

 

 

 

Tim povodom kontaktirali smo pravnog stručnjaka Haruna Išerića, višeg asistenta na Pravnom fakultetu i stručnjaka za ustavno pravo, koji je naveo da u pogledu Lendine izjave o ukidanju odnosno dovođenju u pitanje naziva entiteta Republika Srpska treba istaći nekoliko stvari.

 

 

 

Samo ustavnom reformom se može ukinuti naziv RS

 

 

„Najprije kontekst u kojem je izjava data: g. Lendo je izjavio da će pokrenuti pitanje naziva entiteta RS, ukoliko g. Dodik bude insistirao na eliminisanju stranih sudija iz Ustavnog suda BiH odnosno na nekoj reformi Ustavnog suda. U tom smislu, treba primjetiti da je Ustav BiH (a koji sadrži odredbe o nazivu entiteta kao i o sastavu i načinu odlučivanja u Ustavnom sudu BiH) kompromis koji su tri strane postigle u Dejtonu. Ukoliko se želi jedan dio tog kompromisa ukloniti iz Ustava odnosno ukoliko se želi jedan dio tog kompromisa izmijeniti – i to dio koji se tiče stranih sudija i naćina odlućivanja u Ustavnom sudu (onih ustavnih normi esencijalnih za oćuvanje funkcionalnosti države i objektivnosti i neutralnosti Ustavnog suda) onda sam ja stava, da to zahtjeva reviziju cijelog Dejtonskog kompromisa, odnosno cjelovitu ustavnu reformu. To očigledno podrazumijeva i ponovni razgovor o unutrašnjem uređenju BiH kao i nazivu, državi BiH podređenih političko-pravnih jedinica – entiteta“, naveo je Išerić za „Slobodnu Bosnu“.

 

 

 

Išerić je također naveo da ukidanje naziva entiteta RS, na bilo koji drugi način osim ustavnom reformom, trenutno nije moguće, zbog stava Ustavnog suda BiH da njegova obaveza da podržava Ustav BiH podrazumijeva i nemogućnost da cijeni usaglašenost njegovih odredbi sa instrumentima za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

 

 

„Sjetimo se da je to jednom pokušao Sulejman Tihić, ali da je naknadno povukao zahtjev za ocjenu ustavnosti naziva entiteta RS“, podsjetio je Išerić.

 

 

 

Išerić također navodi da je on stava da postoji uporište za Ustavni sud BiH da ocjenjuje usaglašenost nekih ustavnih normi.

 

 

 

Izborna reforma kako je želi HDZ je samo želja te stranke

 

 

Kako je u proteklom periodu među predstavnicima političkih partija bilo riječi i sastanaka o izmjenama Ustava BiH u cilju implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, “Slobodna Bosna” je kontaktirala apelante pred ESLJ za koje je sud utvrdio da im je prekršeno biračko pravo – Slavena Kovačevića, Azru Zornić i Dervu Sejdića, pa je za „Slobodnu Bosnu“ ovaj pravni stručnjak prokomentirao i ovu aktuelnu temu.

 

 

 

Išerić navodi da u pogledu najavljenih izmjena i dopuna Izbornog zakona, a posebno onoga što je predložio HDZ BiH, može reći da ne postoji imperativ domaćeg prava ili međunarodnog prava da se mijenjaju odredbe koje se odnose na izbor članova Predsjednistva BiH u kontekstu u kojem to HDZ BiH to želi.

 

 

 

„Dakle, presude ESLJP u grupi predmeta Sejdić-Finci i Kovačević (koja doduše još uvijek nije pravosnažna) zahtjevaju ustavne pa zakonske promjene (to je ESLJP istakao u presudi Zornić), ali na način da se ukloni kombinacija etničko-teritorijalnih kriterija prilikom njihovog izbora, a ne da se dodatno pojačava podjela i diskriminacija u bh. društvu“, rekao je Išerić za „SB“.

 

 

 

Podsjeća i da je sam Ustavni sud već 2000. godine, u odluci U-5/98 istakao da teritorijalna organizacija BiH ne moze služiti etničkoj segregaciji građana.

 

 

 

„24 godine poslije HDZ BiH pokušava da iskoristi teritorijalnu organizaciju FBiH za dodatnu etničku segregaciju u FBIH“, naveo je Išerić za „SB“.

 

 

 

„Moramo znati da je odluka Ustavnog suda u predmetu Ljubić izvršena (to je potvrdio OHR, a ako se ne varam i Ustavni sud BiH), kao i da da se je ona ticala isključivo načina popunjavanja i izbora delegata u Domu naroda FBIH“, dodao je.

 

 

 

„Sumarno, međunarodno pravo zahtjeva od BiH da izvrđi presude iz grupe predmeta Sejdić-Finci, a Ustav BiH (domaće pravo) zahtjeva od institucija BiH da se pridržavaju pravnih stavova i zaključaka Ustavnog suda iznesenih u obrazloženju njegovih odluka, a u konkretnom slučaju to jeste stav o zabrane upotrebe teritorijalne podjele BiH radi etničke segregacije njenih građana. Dakle, izborna reforma kako je želi HDZ BiH je samo to – želja HDZ – a ne zahtjev međunarodnog ili domaćeg prava odnosno Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, ili procesa evropskih integracija“, pojasnio je Išerić.

Izmjene izbora članova Predsjedništva odstupaju od Dejtonskog kompromisa
Na kraju razgovora za „Slobodnu Bosnu“ Išerić je dodao da je Predsjedništvo BiH „par excellence“ element građanske drzave u Ustavu BiH (bira se po principu jedan čovjek jedan glas).

 

 

 

„To je institucija države BiH, te njegovi članovi prema vani predstavljaju državu BiH i bh. naciju, dok prema unutra građane entiteta koji su ih izabrali. Njih nisu izabrali konstitutivni narodi. Članovi Predsjednistva imaju pravo veta koji se naziva – vitalni interes entiteta, a ne vitalni interes konstitutivnih naroda. Dakle, sve bilo kakve izmjene načina njihovog izbora, znače odstupanje od Dejtonskog kompromisa i ugrožavanje pravne prirode Predsjedništva odnosno njegovo pretvaranje iz elementa građanske države u element etnokratije – samovlasti triju etničkih skupina (kao što je to, nažalost, Predsjedništvo učinilo sa Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH iz aneksa 8. Dejtonskog mirovnog sporazuma)“, rekao je pravni stručnjak Harun Išerić.

 

(SB)

(109)

USTAVNO-PRAVNI STRUČNJAK HARUN IŠERIĆ ZA “SB”: “Naziv RS se može ukinuti samo ustavnom reformom, izborna reforma kakvu želi HDZ je samo njihova želja”