Prošle zime Europljani su se suočili s astronomskim računima za struju i grijanje nakon što su odustali od ruskog plina. Ove godine EU je bolje pripremljena, ali sada rat u Izraelu prijeti da uzdrma njena energetska tržišta, piše “Politico”.
Sukob između Izraela i Hamasa prijeti poremetiti odnose Europe s Bliskim istokom ili čak uvući Iran u izravnu konfrontaciju s Izraelom i njegovim zapadnim partnerima. Iako su tržišta za sada relativno mirna, bilo koji od ovih scenarija mogao bi izazvati kaos.
Bez obzira na to, Europa je “opremljena suočiti se s skučenošću globalnog tržišta nafte i dizela”, rekao je povjerenik za energetiku Kadri Simson u intervjuu za Politico.
Kaže da su dužnosnici naučili lekcije iz sukoba u Ukrajini i rade na izgradnji “dobrog razumijevanja svih ranjivosti EU-a kako bi se na najbolji način njima pozabavili i bili spremni za sve incidente ili hitne situacije”.
Dužnosnici EU-a proteklih su tjedana održali niz sastanaka sa zemljama proizvođačima nafte, kako starim prijateljima poput Norveške, tako i partnerima u usponu poput Alžira i Nigerije, kako bi spriječili potencijalne poremećaje, rekla je.
– Nakon razvoja krize u Gazi, suočeni smo s dva sukoba u europskom susjedstvu. Istočno Sredozemlje je važno kazalište za europsku energetsku sigurnost, budući da je europska energetska tranzicija još uvijek upletena u geopolitičke neizvjesnosti – rekao je Simson, pripisujući nedostatak drame na tržištima “spremnosti EU-a da upravlja krizama”.
Sukobi u Gazi i, u manjoj mjeri, duž izraelske sjeverne granice s Libanonom imali su samo ograničen utjecaj na tržišta nafte.
Cijene su prvotno porasle na vijestima o napadu Hamasa i odgovoru Izraela, ali ključna referentna vrijednost sirove nafte Brent ovog je tjedna pala 4,2 posto na oko 81 dolar po barelu, oko razina prije početka rata.
Budući da su se odnosi Saudijske Arabije s Izraelom poboljšali, trgovci se nadaju da će – sve dok se sukob ne proširi – zalihe nafte ostati manje-više stabilne, rekao je Victor Katona, vodeći analitičar za sirovu naftu u Kepleru.
Rizik više dolazi iz Irana, rekao je. U najgorem slučaju, širenje sukoba moglo bi dovesti do toga da Iran prekine transport iz arapskih zemalja Perzijskog zaljeva kroz Hormuški tjesnac. Iranska sirova nafta, iako je pod zapadnim sankcijama, izvozi se u velikim količinama u Kinu.
– Ako Izrael počne napadati iranski teritorij, pa će zbog toga Iran morati manje izvoziti, tada Kina neće imati dovoljno sirove nafte i morat će kupovati drugdje. To je cijela jedna spirala koja se odmah pokreće, zbog koje će skočiti svjetske cijene – rekao je Katona.
(Informer)
(888)