U prvom intervjuu nakon Dodikove izjave, Vanja Bjelica-Prutina otvoreno govori o tome kako je proživjela sve pritiske na nju.

 

 

Pritisci na nove članove Centralne izborne komisije, odnosno na Vanju Bjelicu-Prutinu, Željka Bakalara i Jovana Kalabu, počeli su i prije nego što su zvanično preuzeli funkciju. Oni su dolazili najviše od HDZ-a i SNSD-a. Svi ovi pritisci kulminirali su šovinističkom izjavom člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika kako Vanja Bjelica-Prutina ne može predstavljati srpske interese u CIK-u, jer joj je muž bio muslimanske vjeroispovijesti.

 

U prvom intervjuu nakon ove izjave, Vanja Bjelica-Prutina za “Oslobođenje” otvoreno govori o tome kako je proživjela sve pritiske na nju, uključujući i spomenutu izjavu, da li se ikada pokajala što je preuzela ovu funkciju te da li namjerava odustati od borbe za fer i pošten izborni proces u BiH. Govori, također, i o svom viđenju kako unaprijediti izborni proces u našoj zemlji i vratiti povjerenje građana u CIK.

 

 

ŠTA JE, PO VAŠEM MIŠLJENJU, POZADINA PRITISAKA KOJIMA STE IZLOŽENI POSLJEDNJIH 10 MJESECI? ZAŠTO IM TOLIKO SMETATE?

 

– Mislim da to nije pitanje za mene, nego za one koje ste spomenuli da vrše pritiske. Sa jedne strane je i razumljivo, ukoliko nisu podržali izbor i imenovanje novih članova CIK-a, da to nisu učinili iz nekog razloga i mogu da shvatim da sa tim izborom nisu zadovoljni. Koji je konkretan razlog vršenja tih pritisaka, to nije pitanje za mene.

 

 

ATEST NA SRPSTVO

 

SVE JE KULMINIRALO NEDAVNOM ŠOVINISTIČKOM IZJAVOM MILORADA DODIKA U VEZI SA VAŠOM NACIONALNOŠĆU. OSJEĆATE LI SE SRPKINJOM? MISLITE LI DA MILORAD DODIK TREBA DIJELITI “ATEST” KO JE SRBIN, A KO NE?

 

– Ja apsolutno nikada nisam imala i još uvijek nemam nikakvu krizu identiteta, ni u nacionalnom, ni u bilo kojem drugom smislu, tako da je to pitanje potpuno suvišno.

 

 

DA LI VAS JE POGODILA TA NJEGOVA IZJAVA?

 

– Ne bih rekla da me je pogodila. Možda je to pogrešna riječ, ali sam se negdje pitala koliko se, zapravo, nekada ne vodi računa o izjavama koje se plasiraju u javnost i koliko nisko sve to može biti.

 

 

DA LI MISLITE DA SU SRSPKI INTERESI DA SE PROGLASE REZULTATI IZBORA U SREBRENICI I DOBOJU ONAKVI KAKVI BI BILI DA NISTE DONIJELI ODLUKU O NJIHOVOM PONIŠTAVANJU?

 

– Ne bih uopšte govorila o rezultatima izbora za Srebrenicu. Oni nisu utvrđeni. Ne bih govorila o srpskim, hrvatskim i bošnjačkim interesima,  niti me oni kao člana CIK-a trebaju zanimati. Govorim o interesima izbornog procesa, zakonitosti izbornog procesa, zakonitog rada CIK-a, vraćanju povjerenja javnosti u izborni proces. Moj je interes da štitim izborni proces . To je moj posao i moja dužnost.

 

 

DA LI MISLITE DA BI NACIONALNI INTERES SVIH STANOVNIKA BIH TREBAO ZAPRAVO BITI FER, POŠTENI I DEMOKRATSKI IZBORI?

 

– Apsolutno nemam nikakvu dilemu kada je to u pitanju. Mislim da je jedan od najvažnijih interesa nše zemlje i svih građana, bez obzira kako se izjašnjavaju i kojoj naciji pripadaju, da imamo poštene, fer i slobodne izbore, da vratimo povjerenje građana u izborni proces, da imamo demokratski izabranu vlast i to je okvir i način na koji ja razmišljam.

 

 

POVIJANJE KIČME

 

NAKON SVEGA ŠTO STE DOŽIVJELI I PREŽIVJELI OD KADA STE PREUZELI DUŽNOST ČLANICE CIK-A, DA LI STE SE IKADA POKAJALI I ZAPITALI: “ŠTO JE MENI OVO TREBALO”?

 

– Moram da budem iskrena da jesam. Znate o čemu se tu radi? Profesionalni ljudi, ako ljudi koji imaju lični integritet, koji ne trpe bilo kakve pritiske, koji ne trpe bilo kakve uvrede, oni obično izbjegavaju javne funkcije, zato što je, recimo to tako, postalo uvriježeno da su na javnim funkcijama ljudi koji imaju malo manje ličnog integriteta, ili možda imaju, neću reći manje obraza, ali su možda skloniji da trpe neke uvrede, pritiske i da povijaju kičmu. Međutim, onda sam shvatila da, jednostavno, profesionalci trebaju da rade na profesionalnim pozicijama i da nema povlačenja. Jednostavno, nema povlačenja.

 

 

ZBOG SVEGA ŠTO STE REKLI, DA LI SADA MISLITE DA SE TREBATE POVUĆI SA TE POZICIJE?

 

– Nikada nisam mislila da se povučem. Ja sam samo, kao i svako od nas ko promišlja o svojoj karijeri, razmišljala da li je to bio pravi potez, ali ja se ne povlačim.

 

 

OVAJ SAZIV CIK-A DONIO JE TRI ODLUKE KOJE SU IZNENADILE JAVNOST. JEDNA SE ODNOSILA NA ZABRANU KANDIDOVANJA STRANCI UJEDINJENA SRPSKA, ZBOG SPORNOG SPOTA, KOJA JE PONIŠTENA ODLUKOM SUDA BIH, TE ODLUKE O PONIŠTAVANJU IZBORA U SREBRENICI I DOBOJU. SMATRATE LI OVE ODLUKE HRABRIMA?

 

– Na jednom kolegiju CIK-a sam jednom rekla da za mene ne postoje hrabre odluke. Ne poznajem termin hrabra odluka, mada neke kolege to tako nazivaju. Za mene postoje zakonite odluke, koje su utemeljene na zakonu, ili odluke u kojima nismo pravilno utvrdili neke činjenice, ili nismo pravilno primijenili materijalni propis. U tom slučaju Sud BiH je taj koji preispitujući naše odluke ukazuju na koji način smo napravili neki propust. Ne mislim da se radi o bilo kakvim hrabrim odlukama. Ja to ne posmatram na taj način.

 

 

VJEŠALICA ZA PRIJEDLOGE

 

VEĆ DUŽE VRIJEME NISU DONESENE TAKVE VRSTE ODLUKA U CIK-U. KAKO TO KOMENTARIŠETE?

 

– Kada govorimo o CIK-u, tu su tri nova člana. Dva člana su reimenovana i oni su već dugo u CIK-u. Svaki novi čovjek donosi nove ideje i možda neke nove stavove. Konkretno, ako je u pitanju moj doprinos u radu CIK-a, moj stav je da mi trebamo biti mnogo proaktivniji, da moramo vratiti autoritet ovoj instituciji, koji je, nažalost, izgubljen, da moramo pokazati svojim ličnim primjerom jedan snažan lični i profesionalni integritet koji niko ne može dovesti u pitanje. Ako nastavimo raditi u ovom sazivu, mislim da trebamo reizgraditi ovu instituciju. Moramo je osposobiti da bude mnogo jača i mnogo sposobnija da upravlja izbornim procesom. Zašto ranije nije bilo takvih odluka ja na takvo pitanje ne mogu odgovoriti. Ono što  mogu reći je da sam kao član inicirala neke novine, kao što su da se objavi izvod za glasanje izvan BiH, da se uputi prijedlog zaključka prema VSTV-u, u smislu inicijative, da krivična djela protiv izbornog prava u izbornom periodu budu prioritet. Promišljala sam na taj način da je potrebno uspostaviti snažnu saradnju sa tužilaštvima, sa policijskim agencijama, da je veoma važno da svi građani BiH uvide da iza izbornog procesa stoji cijela država u kojoj je CIK osnovni regulator.  Stati iza izbornog procesa može jedino cijela država, odnosno svaka institucija u domenu svoje nadležnosti. Sigurno je i ta “svježa krv” unijela neke novine, ali niko od nas kao pojedinac ne može donijeti odluku uime CIK-a. Zna se koja je većina potrebna. Sve odluke koje ste spomenuli su donijete apsolutno jednoglasno, tako da to ne treba pripisivati novim članovima.

 

 

NERIJETKO SE NA SJEDNICAMA CIK-A MOŽE ČUTI TERMIN “VJEŠALICA”. RADI SE O SVOJEVRSNOJ ZBIRCI PRIJEDLOGA I IDEJA ZA IZMJENE IZBORNOG ZAKONODAVSTVA S CILJEM UNAPREĐENJA IZBORNOG PROCESA. DA LI MISLITE DA ĆE TE VAŠE IDEJE IKADA BITI I PRETOČENE U ZAKON U DRŽAVNOM PARLAMENTU?

 

– To je termin koji je uveo kolega Suad Arnautović. On ga najčešće i koristi. Zasita, na tu “vješalicu” se stavljaju neke stvari o kojima treba promišljati i na koje treba reagovati. Mislim da mi treba da budemo proaktivni i mi treba da predlažemo, a da li će nadležne vlasti, u konkretnom slučaju Parlament, ukoliko su potrebne izmjene Izbornog zakona, to učiniti, to je već na njima. Međutim, sve ono što CIK može da uradi, u smislu da inicira neke izmjene Izbornog zakona, da poboljša svoje podzakonske akte, da učini svoj rad transparentnijim, da pokaže jedan autoritet u upravljanju izbornim procesom, za to smo mi nadležni i to je naša odgovrnost.

 

 

GODINAMA SE GOVORI KAKO SU OPĆINSKE IZBORNE KOMISIJE,A  POSEBNO BIRAČKI ODBORI PROBLEMATIČNE TAČKE U IZBORNOM PROCESU. ISTOVREMENO, SVI TI LJUDI TVRDE KAKO RADE PO ZAKONU. GDJE JE, ZAPRAVO, PROBLEM?

 

– Govorilo se o tome i prije novog saziva CIK-a. Sada se o tome govori, možda, malo glasnije. Mislim da je ključ u tome  da čitava izborna aministracija, uključujući i članove biračkih odbora mora biti profesionalna. To su sada članovi koji su predloženi od političkih stranaka. Ne možemo govoriti generalno. Postoje članovi biračkih odbora koji su odlično, profesionalno i stručno uradili svoj posao. Postoje brojne izborne komisije, koje su, u uslovima epidemije, odlično organizovali izbore, a takvih je većina, tako da se ne može generalizovati to pitanje. Međutim, ako bi razgovarali o nekim rješenjima, mislim da bi to bila profesionalna izborna administracija i to je ključ u daljem napretku razvoja izbornog procesa u BiH.

 

 

FIKTIVNE STRANKE

 

DA LI MISLITE DA BI SE TOM PROFESIONALIZACIJOM SPRIJEČILA I TRGOVINA MJESTIMA U BIRAČKIM ODBORIMA?

 

– Izborni zakon je prilično dobro predvidio da su članovi biračkih odbora predloženi od političkih stranaka, obučeni od izbornih komisija i da taj način oni trebaju da očuvaju izborni proces od bilo kakvih nepravilnosti. To znači da, ukoliko su politički subjekti, koji se takmiče u osvajanju vlasti, ravnomjerno zastupljeni u biračkim odborima, a imaju suprotstavljene ciljeve, jer svako od njih želi da osvoji vlast, onda će oni voditi računa o tome da na izborni dan ne dođe do bilo kakvih nepravilnosti. Oni su jedni drugima neka vrsta kontrole, uz posmatrače. Međutim, problem nastaje kada dođe do zloupotrebe tog pravnog instituta, a nažalost došlo je, i kada počinju da se osnivaju fiktivne političke stranke s ciljem participranja u biračkim odborima i među akreditovanim posmatračima, koji se onda koriste s ciljem trgovine. Zbog toga imamo enorman broj ovjerenih političkih subjekata za učešće na izborima. Kada bi imali profesionalnu izbornu administraciju, toga ne bi bilo.

 

 

GODINAMA SE GOVORI O UVOĐENJU ELEKTRONSKOG GLASANJA I NOVIH TEHNOLOGIJA U IZBORNI PROCES. DA LI MISLITE DA BI TO DOPRINIJELO DA IZBORI VIŠE BUDU FER I POŠTENI?

 

– Mi smo, ako se ne varam, 13. novembra uputili u Parlamentarnu skupštinu BiH Strateški plan. Riječ je o projektu kojeg je finansirala Evropska unija, a koji se odnosi na poboljšanje integriteta i transparentnosti izbornog procesa, ali rada CIK-a. Taj dokument, koji je vrlo obiman i koji vrlo dobro targetira sve manjkavosti izbornog procesa u BiH, između ostalog, govori i o uvođenju novih tehnologija u izborni proces. To ne mora biti samo elektronsko glasanje. Različite nove tehnologije je moguće primijeniti u izbornom procesu. Naravno, o tome treba da se očituje Parlament. Moje mišljenje je da, bez obzira na uvođenje novih tehnologija, bez obzira da li će ostati ovaj sistem, dok se ne uspostavi sistem odgovornosti, a pod time mislim i na krivičnu i svaku drugu vrstu odgovornosti, sve drugo nije dovoljno rješenje samo po sebi. Jednostavno, pravna država treba da reaguje u svakom od pokušaja ili dovršenja krivičnih djela protiv izbornog prava. Kada to budemo imali na sceni onda ćemo vidjeti da nikome neće pasti na pamet da čini stvari koje sada nekažnjeno radi.

 

 

KRIVIČNA ODGOVORNOST

 

I RANIJE SU, ZBOG RAZLIČITIH PROSPUSTA, MIJENJANI ČLANOVI BIRAČKIH ODBORA, NEKIMA JE ZABRANJIVAN RAD U BIRAČKIM ODBORIMA, POJEDINCI SU NOVČANO KAŽNJAVANI. MEĐUTIM, DOLAZILI SU NOVI LJUDI, ALI SU PROBLEMI OSTAJALI ISTI. KAKO TO PROMIJENITI?

 

– Mislim da je važno, prije svega, ocijeniti da li nešto ima elemente krivičnog djela. To je potpuno druga odgovrnost. Nije isto biti novčano kažnjen od CIK-a i biti krivično gonjen. Vrlo je važno ocijeniti da li radnja obuhvata elemente krivičnog djela i da li ste krivično procesuirani. Svako ima ima pravo da se, u zakonito provedenom postupku, utvrdi da li je kriv ili ne.

 

 

POSAO CIK-A NA PROVOĐENJU LOKALNIH IZBORA SE PRIVODI KRAJU. ŠTA ĆE BITI PRIMARNA AKTIVNOST CIK-A NAKON ŠTO ZAVRŠITE SAV POSAO U VEZI SA LOKALNIM IZBORIMA?

 

– O tome će se svakako odrediti CIK. Mislim da ima jako puno stvari na kojima treba da radimo. Kada sam imenovana u martu za člana CIK-a, nakon dan sam imenovana i za predsjednicu, nažalost, moram da kažem da sam uvidjela da su svi podzakonski akti ostali potpuno nespremni za lokalne izbore, koje je trebalo raspisati za samo dva mjeseca. Mislim da je to nedopustivo. Smatram da jednu neizbornu godinu treba iskoristiti za aktivan rad u smislu usavršavanja naših podzakonskih akata, podnošenje odgovarajućih inicijativa Parlamentu BiH, obavještavanja javnosti o onome što smatramo da je ključno, kako bi se pod pritiskom javnosti reagovalo na odgovarajući način. Pred nama je jako puno posla i mislim da ćemo nastaviti raditi u punom kapacitetu, kao što smo radili do sada, ako želimo neka poboljšanja i promjene. Ja svakako to želim.

(11)

VANJA BJELICA-PRUTINA OTVORENO: “Pokajala sam se što sam ušla u CIK, ali ga neću napustiti, o Dodikovim uvredama…”