Prema detaljnim istraživanjima i projekcijama, do 2050. godine očekuje se dramatičan porast muslimanske populacije u mnogim evropskim zemljama.
Islam je druga najveća religija u Evropi, s rastućim utjecajem i brojem vjernika koji se značajno razlikuje od države do države.
Prema podacima Pew Research Centra, muslimani trenutno čine oko 5% ukupne evropske populacije, no taj bi se postotak mogao udvostručiti do 2050. godine.
Ovaj trend predstavlja značajnu demografsku promjenu koja oblikuje budućnost evropskog kontinenta.
Kada je riječ o gradovima, nekoliko europskih metropola ima značajnu muslimansku populaciju. London prednjači s oko 1,3 miliona muslimana, što čini približno 15% stanovništva grada. Slijedi ga Birmingham s 27% muslimanske populacije, zatim Bradford s 24,7%. U Francuskoj, Pariz i njegova predgrađa dom su za više od 1,7 miliona muslimana, dok Marseille ima oko 25% muslimanske populacije. U Njemačkoj, Berlin ima približno 400.000 muslimana, Frankfurt oko 12% muslimanske populacije, dok Hamburg broji oko 88.000 muslimana. U Nizozemskoj, Rotterdam i Amsterdam imaju značajnu muslimansku zajednicu s oko 13% odnosno 11% ukupnog stanovništva, navodi se u izvještaju kojeg objavljuje Slobodna Dalamcija.
Zapadnoevropske zemlje pokazuju posebno zanimljive demografske trendove kada je riječ o muslimanskoj populaciji. Francuska prednjači s 8,8% muslimanske populacije, što čini približno 5,7 miliona stanovnika. Slijedi je Njemačka sa 6,1% (oko 5 miliona muslimana), dok Nizozemska ima 5,8% muslimanske populacije. Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno broji oko 4% muslimanske populacije.
Demografski trendovi pokazuju da će se ovi postoci značajno povećati u narednim desetljećima. Prema detaljnim istraživanjima i projekcijama, do 2050. godine očekuje se dramatičan porast muslimanske populacije u mnogim evropskim zemljama. Švedska bi mogla predvoditi ovaj trend s potencijalnih 30,6% muslimanske populacije u scenariju visoke migracije. Njemačka bi mogla doseći gotovo 20% muslimanske populacije, dok bi Ujedinjeno Kraljevstvo moglo imati 16,7% muslimana među svojim stanovništvom.
Nekoliko je ključnih faktora koji doprinose ovom demografskom trendu. Prvi i najznačajniji faktor su migracije. U razdoblju između 2010. i 2016. godine, Euvropa je primila približno 2,5 miliona muslimana kroz različite migracijske tokove. Ovi migracijski trendovi nastavljaju se i danas, iako s različitim intenzitetom ovisno o geopolitičkim okolnostima i politikama pojedinih država.
Drugi važan faktor je demografska struktura muslimanske populacije. Prosječna dob muslimana u Europi iznosi 30,4 godine, što je značajno niže od prosječne dobi ne-muslimanske populacije koja iznosi 43,8 godina. Ova razlika u dobnoj strukturi ima značajan utjecaj na stopu rasta populacije i demografske projekcije.
Treći ključni faktor je stopa nataliteta. Muslimanske žene u Evropi u prosjeku imaju 2,6 djece, dok ne-muslimanske žene imaju prosječno 1,6 djece. Ova razlika u stopi nataliteta značajno utječe na dugoročne demografske trendove i projekcije rasta muslimanske populacije.
Integracija muslimanske populacije predstavlja važan društveni izazov za europske države. Mnoge zemlje razvijaju različite pristupe i politike kako bi osigurale uspješnu integraciju, istovremeno poštujući kulturne i vjerske različitosti. Ovo uključuje programe jezične integracije, profesionalne edukacije i kulturne razmjene.
Ekonomski aspekt također igra važnu ulogu u ovoj demografskoj transformaciji. Muslimanska populacija značajno doprinosi europskoj ekonomiji kroz radnu snagu, poduzetništvo i kulturnu raznolikost.
Mnoge europske tvrtke prilagođavaju svoje proizvode i usluge kako bi bolje služile rastućoj muslimanskoj populaciji.
Čak i u scenariju bez daljnjih migracija, prirodni prirast osigurava kontinuirani rast muslimanske populacije u Evropi. Prema trenutnim projekcijama, muslimani će do 2050. godine činiti najmanje 7,4% ukupnog stanovništva Evrope.
Trenutno, muslimanska populacija u EU, Švicarskoj i Norveškoj broji oko 25,8 milijuna vjernika, što čini približno 4,9% ukupnog stanovništva.
Ovaj demografski trend predstavlja jednu od najznačajnijih društvenih promjena u suvremenoj Europi. Posebno je izražen u zapadnoeuropskim zemljama, gdje se očekuje najveći rast muslimanske populacije u nadolazećim desetljećima.
Ova promjena donosi nove izazove i prilike za europska društva, potičući razvoj multikulturalnih politika i programa koji će osigurati harmoničnu koegzistenciju različitih vjerskih i kulturnih skupina.
Što se događa u Francuskoj? Posebno u Marseilleu, gradu koji nije dobro integrirao svoje stanovnike muslimanske vjeroispovijesti. Iako nije dobro targetirati niti jednu vjersku skupinu, očigledno je da su francuske vlasti zapustile djelove grada u kojima žive muslimani.
Naime, Marseille je drugi najveći grad Francuske i jedna od najvažnijih mediteranskih luka, a suočava se s ozbiljnim sigurnosnim izazovima koji su posljednjih godina dosegli zabrinjavajuće razine.
Prema najnovijim podacima, grad ima indeks kriminala od 65.9, što ga čini najopasnijim gradom u Francuskoj.
Trgovina Drogom i Bandama
Dva glavna kriminalna klana, “Yoda” i “DZ Mafia”, kontroliraju većinu trgovine drogom u gradu.
Prema policijskim izvješćima, ove dvije skupine odgovorne su za čak 80% ubojstava povezanih s drogom. U 2023. godini zabilježeno je 49 ubojstava povezanih s narkoticima, što predstavlja povijesno visoku razinu.
Pitanje porijekla počinitelja nasilnih zločina u Marseilleu kompleksno je i osjetljivo, te zahtijeva pažljiv i nijansiran pristup koji nadilazi jednostavne etničke ili nacionalne kategorizacije.
Demografska slika kriminala
Međutim, prema dostupnim izvorima, značajan dio počinitelja nasilnih zločina u Marseilleu dolazi iz siromašnih četvrti grada (quartiers nord), gdje pretežno živi stanovništvo sjevernoafričkog porijekla – prvenstveno iz Alžira, Tunisa i Maroka.
Međutim, važno je naglasiti da je ovo pojednostavljeni pogled koji ne odražava potpunu sliku, piše Slobodna Dlamacija.
(TBT)
(246)