Vojnici Oružanih snaga BiH masovno razdužuju uniformu, evo šta je glavni razlog

Služba je lani prestala za 516 profesionalnih vojnih lica, a najviše ih je uniformu razdužilo na lični zahtjev.

Talas napuštanja Oružanih snaga BiH postaje sve intenzivniji, a to potvrđuje podatak da je lani uniformu samovoljno razdužilo 345 vojnih lica – najviše u posljednje tri godine.

Problemi u vezi sa odlaskom vojnika počeli su kada je Hrvatska postala članica EU. Tada su Hrvati, koji su imali pasoš te zemlje, masovno počeli da napuštaju stroj, odlazeći u evropske zemlje u potrazi za boljim poslom. Da taj trend dobija na snazi, pokazuje izvještaj o radu Ministarstva odbrane BiH za 2017. godinu koji je u posjedu Glasa Srpske.

Služba je lani prestala za 516 profesionalnih vojnih lica, a najviše ih je uniformu razdužilo na lični zahtjev. To ih je učinilo 345, čime je njihov broj porastao za više od 100 u odnosu na prethodnu godinu i znatno više u odnosu na raniji period. Samovoljno je otišlo najviše Hrvata – 138, ali su ih lani u stopu pratile bošnjačke kolege. Uniformu je razdužilo 130 Bošnjaka, dok je službu na vlastiti zahtjev napustilo 77 Srba.

U Ministarstvu odbrane BiH ipak navode da i pored toga situacija nije alarmantna jer i dalje imaju mnogo više prijavljenih na konkurse od potrebnog broja. U vojnu službu je primljeno 145 vojnika i 180 oficira i podoficira.

S druge strane, poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Dušanka Majkić, koja godinama prati stanje i rad Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH, smatra da stanje u vojsci nije dobro i da je daleko od zadovoljavajućeg.

„U razgovorima sa vojnicima i ostalima moglo se čuti da su prilično nezadovoljni jer ne vide perspektivu. Znanja koja dobiju do 40 godine, koliko je sada gornja granica za ostanak u službi, nisu dovoljna za život poslije vojske. Ni plata koja je nekada bila glavna motivacija za mnoge sada to više nije, tako da mnogi odlaze prije vremena u potrazi za boljim životom. To će biti nastavljeno“, rekla je Majkić koja je godinama član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH.

Izvještaj Ministarstva odbrane pokazao je i da vojni redovi ni lani nisu bili pošteđeni vanrednih događaja, ali ih je bilo manje u odnosu na 2016. godinu.

Evidentirana su 82 vanredna događaja, odnosno 24 manje na godišnjem nivou. U evidenciji će, međutim, ostati slučajevi pokušaja samoubistva, napada na vojno lice, težih povreda, narušavanja discipline, hapšenja vojnika, napada na vojne objekte, krađe naoružanja, opreme i novca, trovanja hranom, strujnih udara, saobraćajnih nesreća i narušavanje bezbjednosti.

U Ministarstvu odbrane su ocijenili da je funkcionisanje odbrambenog sistema bilo opterećeno otežavajućim okolnostima. Jedna u nizu je nedostatak novca zbog čega je, kako navode, onemogućen razvoj infrastrukture i opremanje i značajnije poboljšanje logistike.

Ministarstvo odbrane BiH lani je imalo na raspolaganju 285,68 miliona KM, a potrošili su 270 miliona. Najviše novca je otišlo za plate i naknade zaposlenih i za materijalne troškove. Znatno manje novca je dato za nabavku opreme, rekonstrukciju i investiciono održavanje.

Pripadnici Oružanih snaga BiH lani su bili angažovani kao pomoć stanovništvu u brojnim situacijama. Među tim poslovima bilo je čišćenje kanala za navodnjavanje, rušenje objekta stare psihijatrijske bolnice u Sarajevu, uređenje kampusa u Tuzli, sanacija puteva i drugi radovi.

(Glassrpske, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

(3580)