Tokom otprilike dvije decenije, koliko je ruski predsjednik Vladimir Putin na vlasti, on je posvetio mnogo vremena i novca izgradnji i modernizaciji ruske vojske.

 

 

U tom procesu, ruska armija je stekala reputaciju sile na koju se mora računati, a Putina su mnogi smatrali jednim od najmoćnijih svjetskih vođa.

 

No, rat u Ukrajini desetkovao je rusku vojsku koju je Putin godinama gradio, istovremeno postavljajući pitanja o njegovoj kontroli moći, rekli su ruski stručnjaci i vojni analitičari za Insider.

 

 

Strateški poraz

 

“Ruska invazija na Ukrajinu bila je strateški poraz. Do sada, Kremlj nije uspio postići svoje ciljeve na strateškoj razini i izložio se znatnim troškovima.

 

Ruska vojska morat će se obnoviti”, rekao je George Barros, vojni analitičar Instituta za proučavanje rata, za Insider.

 

“Konvencionalna kopnena vojska, kopnene snage, na čije je stvaranje Kremlj potrošio posljednje dvije decenije — u nastojanju da stvori modernu vojsku — uveliko su degradirane i velikim dijelom uništene u proteklih šest mjeseci rata u Ukrajini “, dodao je Barros.

 

“Prilično je tačno reći da su konvencionalne ruske kopnene snage značajno potučene u Ukrajini. Morat će se ponovo izgraditi.”

 

Iako je teško potvrditi broj žrtava, s obzirom na borbe koje su u toku, američke vojne procjene prošlog mjeseca govore o čak 80.000 ruskih žrtava.

 

Među poginulima bilo je i viših oficira, uključujući generale.

 

Barros je rekao da će vjerovatno trebati “jedan naraštaj da se ponovo stvori ruski oficirski kadar”, što će “definitivno imati dugoročan strateški utjecaj na procjenu ruske konvencionalne vojske”.

 

Dok je Putin izbjegao proglasiti opću mobilizaciju kako bi nadoknadio značajne gubitke trupa u Ukrajini, ruski je čelnik prošlog mjeseca naredio vojsci da poveća svoje redove za 137.000 ljudi, počevši od 2023., što je ambiciozan cilj koji neki smatraju nedostižnim i jedan od mnogih znakova da je ruska vojska izgubljena zbog rata u Ukrajini.

 

Nedavno obavještajno ažuriranje britanskog ministarstva odbrane navodi da su elitna 1. gardijska tenkovska armija i druge jedinice Zapadnog vojnog okruga pretrpjele teške gubitke, dodajući da to ukazuje da su “ruske konvencionalne snage osmišljene za suprotstavljanje NATO-u ozbiljno oslabljene”.

 

 

Zapanjujući gubici

 

Ministarstvo je dodalo:

 

“Vjerovatno će trebati godine da Rusija ponovno izgradi ovu sposobnost.”

 

Ruska vojska također je pretrpjela gubitke i uništenje zapanjujuće količine vojne opreme u Ukrajini.

 

Procjenjuje se da su Rusi izgubili hiljade oklopnih vozila od početka rata krajem februara.

 

Ovi gubici prisilili su rusku vojsku da pribjegne izvlačenju zastarjele opreme iz sovjetske ere, poput tenkova T-62, iz skladišta.

 

Ruska vojska općenito je rangirana kao druga najmoćnija na svijetu — nadmašuju je samo Sjedinjene Američke Države.

 

No, katastrofalan učinak Rusije u ukrajinskom ratu “dramatično će promijeniti procjenu ruske vojne snage”, rekao je za Insider Robert Orttung, profesor međunarodnih pitanja na Sveučilištu George Washington čije se istraživanje fokusira na Rusiju i Ukrajinu.

 

Ruska vojska “nije ni približno moćna kao što smo mislili da jeste”, rekao je on.

 

 

Ne postoji integracija

 

“Prije nekoliko godina činilo se da Rusija pobjeđuje u ratu u Siriji i da ruska strategija nadmašuje zapadnu strategiju na Bliskom istoku”, rekao je Orttung, dodajući da je to dalo veliki poticaj moskovskoj propagandi o njenoj vojnoj snazi.

 

“Veliki dio sposobnosti da svoju propagandu učine efikasnom temeljio se na stvarnom umijeću na bojnom polju, koje se činilo prilično jakim u mjestu poput Sirije”, rekao je Orttung.

 

“Sada, u biti nesposobni postići svoje ciljeve, ne mogu pokazati da postoji integracija između momaka koji se bore na zemlji, zračnih snaga i ostalih jedinica — to će ih definitivno srušiti. Činjenica da nisu pobjeđivali na terenu će njihovu propagandu učiniti mnogo manje efikasnom”, dodao je on.

 

Prije početka invazije očekivalo se da će Rusija osvojiti Kijev za nekoliko dana.

 

Ali, ukrajinske snage, uz pomoć vojne opreme koju je isporučio Zapad, pružile su daleko jači otpor nego što je Moskva očekivala.

 

Ruske snage nisu uspjele zauzeti glavni grad Ukrajine i umjesto toga su svoju pozornost usmjerile na istočnu regiju Donbas.

 

Iako je u toj regiji bjesnio rat između pobunjenika koje podržava Kremlj i ukrajinskih snaga od 2014. godine – iste godine kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu i nasilno anektirala Krim – Rusija je samo usporeno napredovala u svojoj kampanji za preuzimanje Donbasa.

 

 

Neizvjesna pozicija

 

Ukrajina je pokrenula protuofanzivu proteklih dana, gurnuvši ruske snage u povlačenje i oslobodivši zapanjujuću količinu teritorije na jugu i istoku zemlje.

 

Ukrajinska vlada objavila je da su njene snage do sada u septembru ponovo zauzele oko 6.000 kvadratnih kilometara.

 

Između razornih gubitaka trupa i ruskih snaga koje su u bijegu, Putin je u sve neizvjesnijoj poziciji.

 

“Snaga je jedini izvor Putinove legitimnosti”, rekao je Abbas Glyamov, bivši pisac govora za Putina, za The New York Times.

 

“A u situaciji u kojoj se pokaže da nema snage, njegov će legitimitet početi padati prema nuli.”

 

Glyamov je za The Times rekao da ako ukrajinske snage “nastave uništavati rusku vojsku jednako aktivno kao sada”, to bi moglo “ubrzati” pozive elita da se izabere Putinov nasljednik.

 

Neki posmatrači sada vjeruju da je Putinova vlast u opasnosti.

 

Michael McFaul, bivši američki ambasador u Rusiji, u srijedu je tvitao:

 

“Putin je pretjerao u Ukrajini. To je početak kraja za putinizam u Rusiji.”

 

Lokalni ruski zastupnici pozivaju na uklanjanje Putina s vlasti zbog rata u Ukrajini, preuzimajući kobni rizik otvorenog kritiziranja vođe koji ima reputaciju nemilosrdnog gušenja drugačijeg mišljenja.

 

Čak se i propagandisti Kremlja na ruskim državnim medijima bore da nastave nuditi pozitivne ocjene o tome kako se rat odvija.

 

“Počinjete viđati buku – i na TV-u i na lokalnom nivou – nezadovoljstva njegovim vodstvom i spoznaje da se rat ne odvija u korist Rusije”, rekao je Orttung.

 

 

Šta želi elita?

 

Uzevši sve zajedno u obzir, Orttung je rekao da ovi događaji postavljaju pitanja o Putinovom “imidžu među ljudima i njegovoj sposobnosti da pokaže tu sliku kompetentnosti”.

 

Unatoč takvim izazovima i šteti nanesenoj percepciji ruske snage, Orttung nije uvjeren da je ovo kraj za Putina.

 

“Ne bih sada otpisivao Putina. Mnogi ljudi, uključujući mene, predviđali su da će otići s vlasti ili da će njegova smrt biti neizbježna.

 

Ali on ima puno prednosti – glavna snaga je to što je eliminirao sve moguće alternative. Nije jasno ko bi zamijenio njega i sve ljude oko njega – oni ovise o tome da je on na vlasti zbog vlastite moći. Imaju udjela u tome da on tamo ostane.

 

A preživio je više od 22 godine boreći se u prilično teškom okruženju, kao što je ruska politička scena”, dodao je Orttung i dodao:

 

“Većina elita misli da im je tamo vjerovatno bolje s Putinom.”

(674)

Vojska koju je gradio dvije decenije desetkovana je u Ukrajini. Da li je to kraj Putinove vladavine?