Kosovski ministar za evropske integracije Bljerim Reke izjavio je jučer da se Srbiji nudi veliki kompromis, odnosno, kako je rekao, izlazak na luku Drač u Albaniji preko Kosova.
Iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to negirao, albanski mediji nastavljaju sa objavljivanjem informacija o postojanju tobožnjeg plana, pišu srbijanski mediji.
Reka u izjavi za RTK nije iznio detaljnija objašnjenja ovog navodnog prijedloga, ali je rekao da “niko nema pravo da o teritoriji pregovara sa Srbijom”.
Spski mediji pišu da je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, demantirao postojanje ponude da Srbija dobije izlaz na more u zamjenu za priznanje Kosova.
Prije ministra Reke, o izloazu Srbije na more kod albanske luke Drač, godinu dana ranije, govorio je direktor nevladine organizacije Institrut za strateška istraživanja Gregor Koplia, no njegovu ideju niko ozbiljan nije uzeo u razmatranje smatrajući je neozbiljnom i krajnje nerealnom.
“U zamjenu za dio kosovske teritorije Srbija bi dobila izlazak na more”, ovo je u najkraćim crtama predlog Gregora Koplia, direktora Instituta za strateške studije u Vašingtonu, za rješenje kosovskog pitanja.
Naime, Kopli smatra da kada bi se Srbiji vratio onaj dio Kosova gde je većinski srpsko stanovništvo i kada bi bio napravljen koridor do zapadne Albanije, kako bi Srbija dobila izlaz na more, “onda bismo imali dobitnu kombinaciju između Srbije i Albanaca, bilo onih sa Kosova, bilo onih iz Albanije”.
Kopli je iznoseći svoje viđenje razrješenja “kosovskog čvora” istakao kako je ovakav prijedlog stvaranja granice između Srba i Alabanaca datira još od davne 1919. godine.
Iako je Kopli gostujući u Dnevniku 2 BN TV iznio ideju o kojoj se u diplomatskim krugovima govorilo još prije jednog vijeka, “ona danas nikako ne bi bila primjenljiva i ostaje u fioci nevjerovatnih prijedloga za rješenje kosovskog pitanja”, navode stpki meidji.
Neodrživo rješenje koje možda “primamljivo” zvuči
– Ovakvo rešenje ne bi bilo održivo, imajući u vidu da bi podrazumevalo da Srbija dobije čisto albansku teritoriju na primorju u Albaniji, čije bi stanovništvo definitivno bilo negativno raspoloženo prema tome da bude dio srpske države, a i bilo kakav koridor kroz čisto albanske sredine bio bi teško održiv – kazao je za “Blic” politikolog Milan Krstić dodajući da ovakva “nova podjela” ne bi mogla uspjeti ni zbog etničkog sastava stanovništva.
– Takođe, ovakva razmena bez etničkog i dubljeg istorijskog utemeljenja teško da bi bila prihvaćena u današnjoj međunarodnoj zajednici, a i ovaj predlog deluje prilično senzacionalistički i neutemeljeno, naročito jer nije uopšte jasna istorijska analogija koju je autor predloga izneo – navodi Krsić.
Nejasna istorijska anlogija koju je Kopli iznio
– Priča o srpskom izlasku na more u današnjoj severnoj Albaniji jeste bila aktuelna pre više jednog veka, za vreme pregovora u Londonu tokom Prvog balkanskog rata 1912-1913. godine, i tada jeste postojala i ideja o srpskom koridoru kroz severnu Albaniju radi izlaska na more u mestu Sveti Jovan Medovski (danas albanski Šenđin), istočno od Ulcinja. Ova ideja je donekle reafirmisana sa naše strane i tokom pregovora u Parizu 1919. godine – objašnjava Krstić i dodaje da je situacija za njeno sprovođenje danas potpuno drugačija.
– Srbija ni tada, u uslovima kada su ovakvi aranžmani bili daleko prihvatljiviji, nije uspela da izdejstvuje izlazak na more na ovakav način, a danas bi takav aranžman bio gotovo nezamisliv – isitiče Krstić.
-Iako izlazak na more u ovom slučaju deluje jako primaljivo, niko ni od srpskih, ali ni prištinskih zvaničnika ni u jednom trenutku do sada nije pomenuo ovakvo moguće rešenje “kosovskog čvora”, pišu srpski mediji.
(SB)
(1142)