Srbijanske vlasti i diplomate već aktivno djeluju protiv donošenja ove rezolucije, no pitanje je da li će uspjeti osigurati dovoljan broj glasova protiv nje.
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, nedavno je ponovo iznio kritike na račun najavljene Rezolucije o genocidu u Srebrenici koja bi trebala biti izglasana u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN). Ipak, u svom izlaganju koristio je i neistine.
Srbijanske vlasti i diplomate već aktivno djeluju protiv donošenja ove rezolucije, no pitanje je da li će uspjeti osigurati dovoljan broj glasova protiv nje.
Vučić je izjavio: “Ovo usvajanje rezolucije je toliko nefer zato što je donesena Opća rezolucija o genocidu, pojedinačno je nepotrebno da se ide dalje.
Zamislite da ne postoji takav akt u UN-u koji bi rekao da je Njemačka počinila genocid u Drugom svjetskom ratu. Ne postoji, nikada nije izglasan. Onda vam je sve jasno.”
Međutim, uprkos Vučićevom stavu da su pored Opće rezolucije o genocidu nepotrebne pojedinačne rezolucije, treba naglasiti da je Generalna skupština UN-a već ranije izglasala rezolucije o Holokaustu i genocidu u Ruandi.
Rezolucija kojom se 7. april proglašava Međunarodnim danom razmišljanja o genocidu u Ruandi i kojom se potiče obilježavanje tog dana, usvojena je 26. januara 2018. godine.
Ovom rezolucijom su obuhvaćene historijske činjenice genocida nad Tutsijima u Ruandi, a njezina jasnoća i neprikosnovenost ne ostavljaju prostora za dvosmislenost.
Također, rezolucija kojom se povezuje Njemačka sa stradanjem Jevreja u holokaustu izglasana je u januaru 2022. godine, signalizirajući osudu i suočavanje s trendovima umanjivanja, iskrivljavanja ili negiranja holokausta.
U Generalnoj skupštini UN-a trenutno se radi na pripremi Rezolucije o genocidu u Srebrenici, a tekst je još u fazi izrade.
Datum kada će se rezolucija naći pred Generalnom skupštinom UN-a još nije poznat, ali bh. misija u UN-u kontinuirano radi na osiguranju podrške potrebnog broja zemalja.
Razlog zbog kojeg se odlučilo da se rezolucija predloži Generalnoj skupštini, a ne Vijeću sigurnosti UN-a, jeste što bi bilo skoro pa nemoguće da Vijeće sigurnosti usvoji tu rezoluciju.
Naime, u Generalnoj skupštini ne postoji mehanizam veta, što znači da odluka dvije trećine država predstavlja konačnu odluku.
Predstojeća godišnjica genocida u Srebrenici bit će obilježena nizom značajnih aktivnosti u New Yorku, gdje je sjedište UN-a.
I za kraj, iako se govori da iza najavljene Rezolucije o Srebrenici stoje Njemačka i Ruanda, tačna informacija je da se zapravo radi o većoj grupi prijateljskih zemalja BiH, a broj je mnogo veći od dvije države što će uskoro biti i ozvaničeno.
(SB)
(74)