U našoj zemlji, jedan od najsurovijih bio je Milenko Lakić (član organizirane kriminalne grupe Zijada Turkovića, osuđen na 35 godina zatvora), koji je jednu od svojih žrtava natjerao da sama sebi iskopa raku.
Profesionalne ubice koje na teritoriji Balkana i Evrope izvršavaju ubistva, uglavnom dolaze iz zemalja bivše Jugoslavije – Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Ubistva sa potpisom mafije, kako to još nazivaju eksperti, imaju paprenu cijenu u svijetu podzemlja pa su naručioci spremni platiti i više od milion eura.
Ukoliko je meta neka osoba čije je ubistvo već jednom spriječeno ili koja vrši neku važnu političku ili poslovnu funkciju i ima organizirano osiguranje, cijena može i nadmašiti prosječnu od skoro 150.000 eura. Počinioci likvidacija obično pripadaju nekoj kriminalnoj organizaciji, kao što je to bio Sretko Kalinić zvani Zver, član zemunskog klana. Riječ je o čovjeku koji je svojevremeno priznao čak 35 likvidacija. Jedna od njegovih meta bio je i Zoran Đinđić, premijer Srbije, prenosi Avaz.
U našoj zemlji, jedan od najsurovijih bio je Milenko Lakić (član organizirane kriminalne grupe Zijada Turkovića, osuđen na 35 godina zatvora), koji je jednu od svojih žrtava natjerao da sama sebi iskopa raku.
Profesionalne ubice teško se otkrivaju i uglavnom su bile u nekim od organizacija, poput Legije stranaca, policije, vojske i slično, gdje su usavršili rad s eksplozivima i skoro svim vrstama oružja. Motivi za naručena ubistva su različiti, a nerijetko je riječ o posljedicama sukoba narkokartela ili između klanova, koji jedni druge smatraju konkurencijom i zakletim neprijateljima.
Marko Nicović, bivši načelnik beogradske policije i član Svjetske organizacije šefova policije, kaže da su ratni sukobi iznjedrili profesionalne ubice.
– Mnogi od njih su bili pripadnici paravojnih ili parapolicijskih formacija pa su nakon rata ostali bez posla i prešli u profesionalne ubice. Oni su na tržištu vrlo tražena, da tako kažem, radna snaga. Sva suština je u tome ko je meta, drugih pravila nema. Ukoliko treba ukloniti nekog, recimo, vlasnika kioska, takva, anonimna meta košta oko 5.000 eura. No, ako je riječ o velikoj meti, njegova glava košta od 150.000 pa do milion eura. Dakle, stvaraju se grupe koje odlučuju o životu i smrti – tvrdi Nicović.
Ostatak teksta čitajte OVDJE.
(Avaz, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/az)
(1440)